Razgovor:Ivo Andrić

Za encikolpedijski clanak nije bitan stav Andrica o Zelenom Vencu ! Pingos 19:37, 27 Oct 2004 (CEST)

---

Da se vidi kako razni gulanferi čitaju ovo-primjer ne baš plagijata, ali ipak, djelić toga: u večernjem, tekst o Ivi Andriću http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/bih/179151/index.do , mali dio:"S hrvatskoga obzora Andrić je ocijenjen kao nacionalni odmetnik i zagovornik velikosrpske ideologije u unitarističkom jugoslavenskom ruhu. Iz bošnjačkoga kuta kritičari na velikoga pisca odapinju strijele kako u svojim djelima prikazuje Bošnjake muslimane kao Turke - poluazijatske nasilnike, podsvjesno mučene kompleksom izdaje zbog prelaska na islam." Samo pogledati tekst o Andriću na bs wiki. Mir Harven 17:14, 29 dec 2004 (CET)

My name is Martin, I'm an administrator for English Wikipedia. I've recieved a number of vicious complaints from many disgruntled Wikipedians from the Croatian and Serbian Wikipedias that you must change the ethnic origin of Ivo Andric to Croatian and Serbian, and not Bosnian. For more information, go to this link. Thanks for understanding.

I removed an attempt to impersonate me. This is my first ever edit to the Bosnian wikipedia. My apologies for my inability to speak the language (and the same inability of my impersonator). MartinHarper 14:16, 23 juli 2008 (CEST)

Covek se rodio u Bosni, od oca Hrvata i Majke Srpkinje, Jugosloven po opredeljenju. Ziveo je dugo u Beogradu i pisao na (tada srpsko-hrvatskom) jeziku na Stokavskom-ekavicu. Danas se taj jezik zove srpski. Sta je bio po nacionalnosti i poreklu je jedno, a gde je ziveo, radio i pisao na tom jeziku to je drugo. Pa jel' mislite da su svi francusli pisci bili "francuzi", ili nemacki "Nemci"?

---

Nacionalnost Ive Andrica

Molim vas, moze li neko da mi objasni zasto Ivu Andrica naziva Srbinom ili Hrvatom? Ne kontam, ipak, mozda sam glup...

Roditelji su mu iz Sarajeva? On je iz Travnika? To je u Bosni? Hmm. I isto tako mislim da je njegova mama bila Katolkinja a ne Hrvatica..

Zasto katolike iz Bosne neko naziva Hrvatima, a iz Slovenije Slovencima?

77.239.17.151 23:35, 22 juli 2008 (CEST) Emir

Bezpotrebna diskusija. Svako ima pravo da se naziva kako hoce. --EmirA 23:37, 22 juli 2008 (CEST)

:: Da, ali da nazivaju (proglasavaju?) druge kako hoce?

77.239.17.151 00:21, 26 juli 2008 (CEST)

---

Ivo Andrić je porijeklom i osjećajem Hrvat iz Bosne i Hercegovine,to vam govori i gore vlastoručno potpisani dokument iz Krakova.Sve ostalo na ovu temu je laž i posthumno vrijeđanje Ive Andrića.Razumijem,mnogima smeta što je Hrvat,no morat ćete to prihvatiti jer je to jedina istina. Hvala na pažnji! (25. 08. 2008)

---

Ili je iz Bosne ili iz Hercegovine - istodobno sa dva različita mjesta nitko ne može voditi porijeklo, još manje djelovati.... Agić Nurija - Uppsala/S

---

Sam Ivo Andrić sebe je smatrao Srbinom i tako se deklarirao.

Ivo Andric, taj briljantni um, je posmatrao ovaj svijet iz kosmickih visina i nije se mogao upakovati u vasa smijesna formuliranja "Hrvat", "Srbin", ovaj, onaj...,zasto ga ne vidimo onakvog kakav jeste, naime genija? Vi sve vidite kroz nacionalnu prizmu? Osim toga, bio je porijeklom katolik iz Bosne a po opredjeljenju Jugoslaven. Sta je tu komplicirano za razumjeti?

Mjesto rođenja

Ivo Andric je rodjen u Travniku. Ne u Dolcu. U Travniku je otvoren Muzej u rodnoj kuci Ive Andrica. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 77.239.6.58 (razgovor • doprinosi) 22:17, 16 august 2009

U članku i piše da je rođen u Docu kod Travnika. Ne znam šta ste vi pročitali?! Pogrešno pročitah komentar. Moja greška. Ja sam čitao da je rođen u Docu. --Smooth O 22:28, 16 august 2009 (CEST)

Muzej - rodna kuća Ive Andrica, bio je i ranije, u osamdesetim godinama u starom dijelu Travnika, mada se cesto u literaturi spominje i Dolac na Lasvi kao mjesto rodenja. Toni 22:37, 16 august 2009 (CEST)

U biografiji piše: U matici rođenih crkve Svetog Ivana Krstitelja u Travniku, pod rednim brojem 70, stoji da je 9. oktobra 1892. godine rođen Ivan, sin Antuna Andrića, podvornika i Katarine Andrić, rođene Pejić. Tačno mjesto nije navedeno. Ako se ne varam, kuća rođenja je u starom dijelu Travnika, poslije Šarene džamije u mahali prema Pucarevu, a i Dolac je u tom pravcu. Al´ nisam više siguran. --Amir pitaj 22:47, 16 august 2009 (CEST)

Ako se ja nevaram u Ulici Ivana Turudije (tako se prije zvala), a Dolac je nekih 5 do 6 kilometara od Travnika, u pravcu Viteza, gdje je prije bila tvornica sibica, a i stari put prema Novom Travniku. Nekad je bila i zeljeznicka stanica u blizini. U nekim od tih kuca u blizini zeljeznicke stanice se navodno rodio, mada ja to znam iz usmenog predanja, pa nije bas mjerilo za wikipediju.:) Toni 22:52, 16 august 2009 (CEST)

Ja mogu raspravljati od Bašbunara pa nagore prema Turbetu i Komaru jer sam tamo imao priliku da rekreativno upoznam područje :). Prema Vitezu ne znam. Al´ ko pita ne skita (pola mi je roda iz Travnika), pa ćemo saznati. --Amir pitaj 22:57, 16 august 2009 (CEST)

Nisam bio daleko, samo par kuca: u travničkoj mahali Zenjak. Ovdje ima nesto interesantno... --Amir pitaj 23:05, 16 august 2009 (CEST)

Tetka od mog oca je imala kucu odmah pored muzeja, pa jih je poznavala, mada Andric nije dugo u Travniku zivio. Al' to nije bas izvor za wikipediju, da stavim u zagradi...rek'o bi nek'o - ovaj je lud. Toni 23:10, 16 august 2009 (CEST)

Ja sad promjeni :). Procitao sam na toj stranici (izgleda da je momak iz Travnika) a rekla mi je i sestricna iz Travnika. Sta cemo sad?!? :) --Amir pitaj 23:13, 16 august 2009 (CEST)

Toga se i ja sjecam, prica, da je roden u vozu, te u Sarajevu, al' ni on sam nije nikad rekao gdje je, pa što bi mi bili sad pametniji i njemu određivali... a ipak je Travnik bio vezirski grad, a Dolac, osim dobre mesnice i cevabzinice i nema nista...:). Ode ja spavat' jer ako nastavim, postat cu Ćorkan, pa cu gore sutra u Übelbachu po mostu plesat' Toni 23:18, 16 august 2009 (CEST)

Književno dijelo (dio iz članka)

Ovaj dio članka ne zadovoljava kvalitete i zahtjeve Wikipedije. Zbog toga sam ga prebacio na razgovor. Dio je vjerovatno prepisan sa neke web stranice, te je bez referenci i nestručno napisan. Poistovjećivanje i usporedba sa Budakom Milom, je neozbiljna i bez referenci ne zaslužuje da bude u članku. Ako neko ima vremena i volje, da ga obradi, možemo ga vratiti u članak--Toni _(razgovor) 12:42, 27 februar 2012 (CET)

Andrićevo djelo može se podijeliti u nekoliko tematsko-žanrovskih cjelina:

U prvoj fazi, koju obilježavaju [[poezija|lirika]] i pjesme u [[proza|prozi]] ("[[Ex Ponto]], "[[Nemiri, Ivo Andrić|Nemiri]]"), Andrićev je iskaz o svijetu obojen ličnim egzistencijalno-spiritualnim traganjem, potaknutom i lektirom ([[Kierkegaard]]). Kritika je podijeljena mišljenja o dosezima tih ranih radova: dok srpski kritik [[Nikola Milošević]] u njima gleda vrhunac Andrićeva stvaralaštva, hrvatski polihistor, Andrićev zemljak iz srednje Bosne [[Tomislav Ladan]] drži da se radi o nevažnim plačljivim adolescentskim nemirima koji odražavaju piščevu nezrelost i nemaju dublje ni univerzalnije vrijednosti.

Druga faza, koja traje do [[Drugi svjetski rat|II svjetskoga rata]], obilježena je Andrićevim okretanjem pripovjednoj prozi i, na jezičkom planu, definitivnim prelaskom na srpsku [[Ekavica|ekavicu]] (što je u dosta radova stvorilo čudnu mješavinu u kojoj narator piše ekavski, a likovi - često fratri - nekim od bosanskih [[Ijekavica|ijekavskih]] ili [[Ikavica|ikavskih]] dijalekata). Po općem priznanju, u većini pripovjedaka je Andrić "našao sebe", pa je ta zrela faza među umjetnički najproduktivnijima, s ovećim korpusom najcjenjenijih priča. [[Pisac]] nije ulazio u književne eksperimente koji su dominirali u to doba, nego je u klasičnoj tradiciji [[realizam|realizma]] [[19.vijek|19. vijeka]], plastičnim opisima oblikovao svoju vizuru [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] kao razmeđa [[istok]]a i [[zapad]]a, natopljenu iracionalizmom, konfesionalnim animozitetom i emocionalnim erupcijama, ponajviše na erotskom polju. Ličnosti su pripadnici sve tri etničko-konfesionalne zajednice ([[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]] - uglavnom prozvani po konfesionalnim, često pejorativnim imenima ([[Vlasi]], Turci), uz pojave stranaca ili manjina ([[Jevreji]], strani činovnici), a vremensko razdoblje pokriva uglavnom [[19. vijek]], ali i prijašnje vjekove, kao i [[20. vijek]].

Treća je faza obilježena opsežnijim djelima, romanima "Na Drini Ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica" i nedovršenim djelom "Omerpaša Latas", kao i najznačajnijim ostvarenjem toga razdoblja, duljom pripovijesti "Prokleta avlija". Uz izuzetak "Gospođice", realističkog psihološkog [[roman]]a smještenog u srpsku palanačku sredinu, ostala djela su uglavnom locirana u Bosni, u [[prošlost]] ili u narativni spoj prošlosti i [[sadašnjost]]i. Ocjena Andrića kao romanopisca daleko je od jednoznačne: po nekima je pisac, na zasadama franjevačkih ljetopisa i spore, sentencijama protkane [[naracija|naracije]], uspio kreirati dojmljiv svijet "[[Orijent]]a u [[Evropa|Evropi]]"; po drugima je Andrić autentični autor kraćega daha, poput Čehova, pa je najbolji u [[novela]]ma i [[pripovijetka]]ma, dok mu odriču vrijednost postignuća u većim kompozicijama. Bilo kako bilo, Andrić je u svijetu uglavnom poznat po svoja dva romana, "Na Drini ćuprija" i "Travnička hronika" (prvi je pisan tokom II svjetskog rata u [[Beograd]]u). Piščevo se pripovijedanje u navedenim djelima odlikuje sljedećim karakteristikama: uvjerljivo dočaranom atmosferom, upečatljivim opisima okoline i ponašanja, no ne i psihološkim poniranjem: većina je Andrićevih likova (osim franjevaca) gonjena biološkim imperativima i determinizmom u ponašanju koji podsjeća na naturalističku školu [[19.vijek|19. vijeka]]. Osim tih djela, autor je objavio i niz pripovjedaka, putopisne i esejističke proze, te vjerovatno najbolje djelo kasne faze, zbirku aforističkih zapisa "Znakovi pored puta" (posthumno izdane), nesporno jednu od svojih najvrednijih knjiga.

Poslije Andrićeve smrti, prvo stidljivo, a onda i otvoreno (posebno u doba nakon raspada [[Jugoslavija|Jugoslavije]]), počela su se pojavljivati i kritička osporavanja piščeva opusa, što nije bilo moguće tokom Andrićeva života, kada je uživao status nedodirljivoga državnog pisca. Ti se prigovori mogu svesti na dvije zamjerke: nacionalno-političke i estetsko-književne. Po prvoj, gledano iz hrvatske vizure, Andrić je ocijenjen kao nacionalni renegat i protagonist velikosrpske [[ideologija|ideologije]] u unitarističkom jugoslavenskom ruhu, tj. kao neka vrsta nacionalnog otpadnika. Iako je uvrštavan u [[antologija|antologije]] hrvatske književnosti, status mu je prilično nezavidan. Iz bošnjačkog i bosanskog ugla gledanja ([[Muhsin Rizvić]] i drugi), ocjena je slična, uz dodatak da Andrić u svojim djelima prikazuje [[Bošnjaci|Bošnjake]] kao "[[Turci|Turke]]" - poluazijatske nasilnike, podsvjesno mučene kompleksom "izdaje" zbog prelaska na islamsku vjeru. To je mišljenje potkrepljivano ne samo izvacima iz piščevih djela, nego i njegovim esejističkim i publicističkim radovima u kojima slavi Njegoša i "istragu poturica".

Drugi je prigovor vjerovatno ozbiljnije i dugoročno važnije prirode, i cilja na precijenjenost Andrića kao pisca, te na njegovu zastarjelost i plošnost. Opet iz vizure hrvatske književnosti, Andrić ne može podnijeti usporedbi s modernističkim pripovjedačima (od Polića Kamova preko [[Miroslav Krleža|Krleže]] i [[Ranko Marinković|Marinkovića]] do [[Slobodana Novaka|Slobodan Novak]]), pa čak ni sa stilski bliskim, politički kontroverznim Pavelićevim "doglavnikom" [[Mile Budak|Milom Budakom]], s kojim kao pisac tradicionalistički oblikovanih regionalnih epopeja i biološki determiniranih snažnih erotskih strasti ima dosta sličnosti (koliko god se razlikovali u ideologiji). U srpskoj književnosti Andrić je stalno apostrofiran kao "Srbin-katolik", tj. zbog ideoloških razloga, no srpska kritika dvoji koliko je Andrićeva tematika u matici srpske književnosti (često se [[Miloš Crnjanski]] ističe kao najznačajniji srpski pisac [[20. vijek]]a, a post-modernistički trendovi, od Kiša do Pavića, isto nisu išli na ruku Andrićevoj reputaciji). I, naposljetku, bošnjačka kritika drži da je Andrić pisac slabijega zamaha i dosega od [[Meša Selimović|Mehmeda-Meše Selimovića]], a i još nekih savremenih pisaca eksperimentalnoga naboja.

Sve u svemu, Ivo Andrić ostaje spornim klasikom oko kojega se lome politička koplja, no za kojega je dvojbeno koliko je još čitan i prisutan u nacionalnim književnostima tri naroda koji obitavaju u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]]. [[Ironija]] je da autor koji je postao simbolom pripovjedačke Bosne ostaje više predmetom političkih sporova, a nestaje kao izvor inspiracije modernijim piscima.

Zahtjev za izmjenu, 1. april 2014

Good day i don't know if i should write this in Bosnian or English but no matter. There is one crutial thing that it was forgoten it is taht he was not just a Yugoslav he was also A Bosnian so if you would please add that to the article that is writen in Bosnian language. Thank you. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik 109.105.216.58 (razgovor • doprinosi) 22:39, 1 april 2014 (CEST)

He was born in Bosnia and Herzegovina (about which people, cities and history he wrote most of his works - and he mostly wrote in Serbian / except some earlier works/), a Croat by birth, Serbian by his personal declaration later in life, and he was also a Yugoslav diplomat. What else to say? :-) Either side can say that he belongs to them. It's a debate which will last and last. -- KWiki (razgovor) 22:47, 1 april 2014 (CEST)

Ovo je više svaku mjeru prevršilo, da je kojim slučajem bio zločinac, onda bi bio njihov, a ovako ga svojataju svi, možda čak i Eskimi i pingvini. Ljutite se koliko hoćete, čak i da revertate, ovo sve više liči na krčmu bez računa i bez konobara. Traže se dokazi da se izjasnio njihov ili naš ili pingvin ili Eskim, a niko ne piše o njegovom djelu, radu i dostignućima. Ista stvar je i sa Teslom, jel naš ili njihov koje su bili boje njegova krvna zrnca i ima li više njihove ili naše krvi...--C3r4 22:54, 1 april 2014 (CEST)

Иво о себи и други о њему - са српске википедије

У овој секцији има превише извора да би били игнорисани. По чему би било важно само то што католичка црква пише?

Иво, Србин и српски писац

Иво се изравно и недвосмислено изјашњавао као Србин и српски писац, како је он то волио да каже, у "његовим зрелим годинама и не од јуче".

У свом писму комесару Српске књижевне задруге (1942) истиче да је српски писац. док у својим личним документима, личној карти (1951), војној књижици (1951), партијској књижици (1954), изводима из матичне књиге рођених и венчаних, у рубрици "народност", Иво уноси "српска". С друге стране, два пута се експлицитно дистанцира од хрватства: 1933. одбијањем да његове песме уђу у Антологију хрватске лирике , а затим 1954. одбија да се у његовој биографији у Југословенској енциклопедији помене да је хрватског порекла

Као неку врсту потврде Ивине народности споменимо канадско-америчког историчара МекНила (William H. McNeil) који пише да су родитељи Ивине мајке били Срби те Војновићево писмо његовом брату Луји у коме каже: „Шаљем то дјело Ex ponto које је пробудило велику сензацију. Писац млади католички Србин из Босне, идеалан младић, 26 год.".. Једнако треба додати два друга странца, Ивине пријатеље и савременике Л. Ф. Едвардса (Lovett F. Edwards), који у свом предговору преводу књиге (1944) каже да је Иво истовремено и Србин и Босанац, те сталног секретара Шведске краљевске академије Остерлинга (Anders Österling), који у свом говору приликом додељивања Нобелове награде Иви, истиче да се је Иво, као млад српски студент, прикључио националном револуционарном покрету, био прогоњен па затворен 1914 на почетку Првог светског рата.

Српска књижевна критика види Андрића као српског књижевника српске авангарде и међуратног модернизма двадесетог века и књижевника који је израстао из српске књижевне традиције

A ko kaže da Andrić nije (i) srpski pisac? (P. S: Nisam čitao članak.) I dokad će uopće trajati ovo prebrojavanje njegovih krvnih zrnaca umjesto da se piše o njegovom djelu? Nije on svojim porijeklom, a, Boga mi, ni nacionalnim izjašnjavanjem zaslužio mjesto u historiji i enciklopedijama nego djelom/djelima. I ima još nešto što se ne može ignorirati: ovdje se ne piše ćirilicom (iz praktično-tehničkih razloga, a ne nekih drugih na koje bi se moglo pomisliti). – KWiki (razgovor) 11:44, 4 juli 2016 (CEST)

Нико не каже, али ако ико има право да то каже ко је он, онда је то он сам па затим они који су га лично знали. Докле ће се игнрисати оно што је Иво сам о себи рекао? Нису пребројавали крвна зрнца. Ћирилица је једно од два равноправна писма Босне и Херцеговине, у којој сам ја рођен и одрастао.

Ako se u članku negdje poriče da se izjasnio kao Srbin ili da pripada srpskoj književnosti, to je faktografska greška i bit će ispravljena. (I dalje nisam pročitao članak, tj. jesam, ali prilično davno, pa sam zaboravio, a trenutno sam zauzet poslom van Wikipedije.) Ali on isto tako pripada i bh. književnosti (jer je rođen i /donekle/ odrastao u BiH i jer mu većina djela govori o BiH i njenoj historiji i ljudima) i djelomično hrvatskoj (samo onaj mladalački period, tj. Hrvatska mlada lirika). Za ćirilicu: Jest u Bosni i Hercegovini, tj. bosanskom jeziku, ali ne i na ovoj Wikipediji (Wikipedia nema nikakve veze sa državom). Meni lično nimalo ne smeta – i meni je bila prvo pismo koje sam naučio. I ne zaboravite se potpisivati (klik na ovu plavu olovku u gornjoj alatnoj traci). – KWiki (razgovor) 12:16, 4 juli 2016 (CEST)

Ја поздрављам то што ти кажеш да је босански писац. То каже и Ловет, његов преводилац. Ако Хрвати кажу да је и њихов, поздрављам и то, али знам да се Иво у два наврата дистанцирао од хрватства, једном кад је одбио да његове песме уђу у антологију хрватске лирике, а други пут кад је одбио да се у Југословенској енциклопедији помене да је хрватског порекла. – 109.245.118.31 12:29, 4 juli 2016 (CEST)

А затим, Босна и Херцеговина је у време Ивиног рођења била део секуларне државе Аустрије и имала је државне матичне књиге рођених. Зашто се не позвати на државне матичне, а не црквене матичне књиге пошто су само државне законите? – 109.245.118.31 12:39, 4 juli 2016 (CEST)

Wikipedia poštuje službene dokumente i uzima ih za izvore (ako su dostupni, naravno). Ako to nije urađeno u ovom članku, ne znam razlog. [Inače, ne pokrivam književnost na Wikipediji iako mi je dio struke. Moje izmjene u toj oblasti rijetke su i većinom tehničke prirode (Wikisintaksa i pravopis)]. – KWiki (razgovor) 12:57, 4 juli 2016 (CEST)

Za što je dodijeljena Nobelova nagrada

U članku piše

za kompletno književno djelo o historiji jednog naroda, s romanom Na Drini ćuprija (1945.) kao vrhuncem tog djela.

Međutim, link http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1961/ kaže

The Nobel Prize in Literature 1961 was awarded to Ivo Andric "for the epic force with which he has traced themes and depicted human destinies drawn from the history of his country".

Predlažem popraviti.--109.245.156.205 22:34, 5 juli 2016 (CEST)

Sadržaj pisma

Pozdrav, Naišao sam više puta na članak u kojem se citira antiislamski sadržaj Andrićevog pisma kolegi pjesniku/piscu koji je posvetio jednu pjesmu upravo njemu. Citiram: "Mene također ova sredina smrada, loja, lenosti i pokvarenosti poklonika arapskog varalice guši, pa sam više u Beogradu nego u Bosni". Radi se o ovim izvorima:

1. https://www.tacno.net/kultura/ko-se-nije-skrio-fasista-je-bio/
2. https://www.islamskazajednica.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=6320:ikona

Provjerio sam stanje izvora tacno.net na raskrinkavanje.ba i čini se da tacno.net ima dobru reputaciju kao izvor. Molio bih vaše mišljenje prije nego dodam rečenicu sa izvorom u članak. Hvala Amomiman (razgovor) 18:18, 22 januar 2023 (CET)

Ova Andrićeva rečenica poznata je i bez ovih izvora, tj. ne navode je samo oni. Međutim, ne treba je smatrati mišlju vodiljom u njegovom književnom opusu, tj. treba odvojiti književnika Andrića od čovjeka Andrića. KWiki (razgovor) 19:51, 22 januar 2023 (CET)

Može se spomenuti u podnaslovu kontroverze, s dobrom referencom ali ne treba stavljati sadržaj pisma, to možda eventualno u wikicitate ili sl., ako nije pod autorskim pravom. Panassko (razgovor) 21:35, 22 januar 2023 (CET)

Na tacno.net je napisao neki "student". To nije referenca. I Wiki nije žuta stampa. KWiki je već napisao o stilu pisanja. AnToni_(R) 06:03, 23 januar 2023 (CET)

Mislim da ste pogriješili, komentar KWikija nije se odnosio na taj stil, nego na stil u smislu da se odvoji 'književnički' od 'personalnog' dijela. To je i urađeno u članku, u skladu i sa ostalim člancima o osobama, gdje kontroverze imaju svoj podnaslov (slično kao Privatni život podnaslov u drugih članaka). Drugo, iako bi se izvor sa 'tacno.net' mogao okarakterisati kao nepouzdan, jer ga je kako kažete napisao student, sigurno je pouzdan onaj sa portala Islamske zajednice u BiH od Nedžada Latića. Stoga, molim Vas da vratite Vaše izmjene i otključate članak, jer nije bilo nikakvog vandalizma i nema potrebe za tim. Hvala Amomiman (razgovor) 10:29, 23 januar 2023 (CET)

Zašto bi od Islamske zajednice bio pouzdan izvor? Ko je Latić? Književni kritičar? Biograf? Ili piše pod inicijalima o Wikipediji za "Preporod" i klix? AnToni_(R) 10:52, 23 januar 2023 (CET)

Jedna od referenci je i ova, a možda drugi korisnici imaju i boljih izvora. I ja se trudim pronaći provjerene informacije, kako bi se poboljšao kvalitet članaka. Molim bez podrugljivih pitanja koja ničemu ne vode. Amomiman (razgovor) 13:17, 23 januar 2023 (CET)

@AnToni:: Ovo se komotno može navesti u "Kontroverzama" (neutralnim tonom, podrazumijeva se). – KWiki (razgovor) 13:56, 23 januar 2023 (CET)

Wikipedia na engleskom to lepo sažima navodeći: In Bosnia and Herzegovina, beginning in the 1950s and continuing past the breakup of Yugoslavia, his works have been disparaged by Bosniak literary critics for their supposed anti-Muslim bias. („U Bosni i Hercegovini, tokom pedesetih godina 20. stoljeća i nakon raspada Jugoslavije, bošnjački književni kritičari prekoravali su Andrićeva djela zbog njihove navodne antimuslimanske pristranosti.”). „Zanimljivosti” i ine odjeljke poput „kontroverzi” valja izbjeći u širem luku. – Aca (razgovor) 14:18, 23 januar 2023 (CET)

Stepen sažimanja bi trebao biti jednak za sve teme koje su, naravno, referencirane iz sekundarnih izvora (važi za sve članke). Ako je sadržaj kontroverzi dovoljno velik, ne vidim razlog da isti nema svoj podnaslov. Moje izmjene (koje su vraćene) uključivale su izbacivanje "Zanimljivosti" i reorganizaciju naslova i podnaslova. Amomiman (razgovor) 15:02, 23 januar 2023 (CET)

Zašto ne uzeti referencu iz nove biografije Ive Andrića. Prevedena je s njemačkog. Zašto neki portali i lokalni marginalni "kritičari" koji ga možda nisu ni čitali? O nobelovcu prevedenom na sve svjetske jezike, treba da se uzimaju reference poznavalaca njegovog dijela. A teolozi i naručeni kritičari nek pišu o svojim sferama. AnToni_(R) 15:31, 23 januar 2023 (CET)

Nije kritika, nego navođenje činjenica. I da jeste kritika, ako je relevantna, nema razloga da se ne navede. Na kraju, nema pravila da se izjave teologa ne referenciraju. Ako ta nova biografija ne obrađuje temu oko gorespomenutog pisma, onda je ta biografija nepotpuna, a vrlo moguće i pristrana. Zato i jest praksa navesti više nejednostranih različitih izvora na Wiki (svaki iskusan urednik to zna). Ko će odrediti koji kritičar je poznavalac ili nepoznavalac djela i da li je biti poznavalac relevatno i za šta, naročito za činjenice? Amomiman (razgovor) 16:14, 23 januar 2023 (CET)

Ukratko: Da bi kritika nekog književnog kritičara za Wikipediju, a pogotovo za Andrića Ivu, bila relevantna potrebno je: Da je kritičar objavio nekoliko knjiga, koje su izdate u renomiranim nezavisnim izdavačkin kućama, da su njegove knjige prevedene ili objavljene na drugim jezicima, ili da se koriste, u ovom slučaju, na području sličnog govornog područja, da su njegove kritike prisutne u kvalitetnim književnim časopisima, te da se smatra poznavaocem književnog djela autora o komu piše. O tome da neki student, na nekom portalu piše svoja ili naručena razmišljanja i objede, a neki teolog razmatra rad nobelovca, ne bi puno diskutovao, te preporučujem da svako ostane u svome obrazovnom okruženju. Ovo me podsjeća na aforizam, koji se nadovezuje na Miljkovićevo "Poeziju će svako pisati", našto je duhoviti aforističar odgovorio: "E baš se toga i bojim!" Ko nije, nek' pročita biografiju Michaela Martensa "Im Brand der Welten", gdje će naći sva ta podmetanja Andriću i zloupotrebu njegovog djela, od Karađića, pa do ideologa SDA i hrvatskih prevoditelja Andrićevih knjiga, koji evo godinama pokušavaju da ga prisvoje, dokažu mu neku mržnju ili da nađu prijevod naslova "Na Drini ćuprija". AnToni_(R) 20:18, 23 januar 2023 (CET)

Želim da istaknem da su navodi koje sam postavio činjenice o osobi, a ne književna kritika ili mišljenja. Ako postoje određena pravila vezana uz validnost književnih kritičara, slobodno ih podijelite, u suprotnom ne mogu se primijeniti. Ne mora se svako složiti s mišljenjem da je velika stvar biti nobelovac u odnosu na druge kriterije, a možemo se prisjetiti i ostalih nobelovaca koji su okruženi kontroverzama, kao što su Handke i San Suu Kyi. Amomiman (razgovor) 21:06, 23 januar 2023 (CET)

Taj citat već postoji na sestrinskom projektu koja se zove Wikicitati i namijenjena je za citate. Kako odlučujemo koji citati su vrijedni da se pojave na enciklopedijskom članku? Haris (razgovor) 11:08, 26 januar 2023 (CET)

Postoji i citat gdje govori svakakve gnusne stvari o Višegrađanima, koje radije ne bih citirao. Citat se može naći u ovom izvoru na str. 4. Bilo bi dobro postaviti pravila oko citiranja članaka, kako bi se izbjeglo brisanje ako se nekome ne sviđa citat. Što se tiče izgradnje Andrićgrada, trebalo bi istražiti postoji li neki izvor koji ga veže sa citatom. Amomiman (razgovor) 17:27, 28 januar 2023 (CET)

I da, trenutna kritika u članku nije kritika uopšte. Napisano je sa određenom dozom pristrasnosti, dodane su pojedine izjave koje ne kritikuju nego staju na stranu subjekta (Jergović), gdje citati očigledno sada nisu problem(?). Amomiman (razgovor) 17:40, 28 januar 2023 (CET)

Sve citate je moguće postaviti na sestrinski projekat. Haris (razgovor) 18:07, 28 januar 2023 (CET)

Da li to znači da sve citate iz članka treba prebaciti na Wikicitate? I koja je praksa generalno kod citata? Ako se već ne može navesti citat, da li može da se prepriča sadržaj citata svojim riječima? Amomiman (razgovor) 14:53, 1 februar 2023 (CET)

Ako je dovoljno značajan citat, i ako se isti spominje u sekundarnim izvorima, onda da. Vjerovatno i sami uviđate opasnost toga, jer bi svako pominjanje nekog citata u sekundarnim izvorima mogli ubacivati u enciklopedijski članak, stoga je potrebno voditi računa i o težištu izvora, koliko su prisutni, kakvi izvori ih pišu, itd. Haris (razgovor) 19:37, 1 februar 2023 (CET)

Hvala na odgovoru. Ima smisla, kad bolje razmislim, možda i nisu toliko rasprostranjeni izvori o ovim navodima. Važno je samo da radnje administratora budu u skladu s pravilima, a ne zbog ličnih afiniteta istih. Zaključavanje članka na 7 dana je neopravdano, možda upravo zbog ovih drugih razloga. Hvala još jednom Vama Mhare. Amomiman (razgovor) 20:11, 1 februar 2023 (CET)