Prethodna stranica za razgovor arhivirana je na stranici Razgovor s korisnikom:Mhare/Arhiva 1 na datum 2019-10-29.
Hi everyone,
During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this Meta page.
I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --
Hi everyone,
We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have.
This survey was made by the working group of the CEE Hub, and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options.
Deadline to fill in the survey is 20th of August, 2024.
Submit your answers here
Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --
Hello.
Can you translate and upload the article en:Public holidays in Azerbaijan in Bosnian Wikipedia?
Yours sincerely, Multituberculata (razgovor) 20:44, 26 august 2023 (CEST)
Tako trebamo prebaciti sve članke s mašinskim prevodom. Nije mi jasno u čemu je to "fora" samo tako smlatiti tekst?
On samo treba biti alat, ne i konačni proizvod. Kvalitet mu jest znatno porastao, ali ništa bez kontrole ljudskog faktora.
Da, tekstovi koje sam prebacio skoro da su netaknuti i osim očiglednih propusta u prevođenju ne vodi se računa ni o formatiranju teksta i ne čini mi se kao dobar put za budućnost bswiki.
Dear interface administrator,
This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well.
There is an ongoing discussion on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed Third-party resources policy aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability.
As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the policy talk page.
Have a great day!Samuel (WMF), on behalf of the Foundation's Security team 01:02, 8 juli 2023 (CEST)
Hvala lijepo na uklanjanju vandalizma na mojoj stranci. U pitanju su standardni pokušaji ometanja, ništa novo niti vrijedno pažnje.
Promaklo vam je od ranije da sakrijete ovo neprikladno korisničko ime. Lijep pozdrav.
Dobar dan Mhare. Možete li mi molim Vas pregledate moje članke o Jakovu Baltiću i Martinu Nediću. U člancima sam, između ostalog, spominjao njihovo bošnjaštvo i pri tome citirao vjerodostojnim izvorima. Međutim, administrator AnToni mi je uklonio ove izmjene sa opravdanjem da, citat: "Nacionalni identitet u njegovo vrijeme nije bio određen niti ga je bilo moguće dokumentirati. Formiranje nacionalnih identiteta u ovom dijelu Evrope se desilo mnogo kasnije. Ukoliko je pisao u svojim djelima o Bošnjacima, ne znači da je pripadao bošnjačkom narodu" i "Nigdje u njegovoj knjizi se ne spominje njegova nacionalna pripadnost, koja tada nije ni postojala u smisli današnjih okolnosti". Pored toga on tvrdi da "bošnjački franjevci nisu nikada postojali". Ovo nije tačno budući da se Baltić jasno izjašnjavao kao Bošnjak, što očigledno dokazuje da u tome periodu jeste bilo moguće određivati nacionalne identitete. AnToni je zbog ovoga zaključao moj članak i spriječio izmjene zbog navodnog "vandalizma", "rata izmjena" i "spora oko sadržaja". Pored toga na tom članku je dodao podatak da je Jakov Baltić svoj Godišnjak napisao na hrvatskom jeziku.
Nakon toga sam objavio članak o Martinu Nediću i u njemu sam, između ostalog napisao: Fra Martin Nedić je bio jedan od ideologa bošnjaštva tj. bošnjačke tradicije zajedništva iz redova bosanskih franjevaca polovinom 19. stoljeća. Naravno, za ovaj podatak sam citirao šest različitih knjiga. Ipak, AnToni mi je opet uklonio ove izmjene, a da nije naveo razlog.
AnToni je nastavio uklanjati izmjene na drugim člancima gdje se spominje slična tema. U članku o Antunu Kneževiću AnToni mi je uklonio izmjene u kojem se govori upravo o Kneževićevoj bošnjačkoj ideologiji i zaključao ovu stranicu da on sam može praviti izmjene kako hoće. Navodni razlog ovoga jeste da sam "iznosio vlastite teorije", premda sam ove podatke citirao iz 13 različitih izvora.
Iako je Antoni tvrdio da u 19. vijeku se nije mogao odrediti nacionalni identitet on je u članku o Ivanu Franji Jukiću dodao podatak da je "Ivan Frano Jukić bio pristalica ilirskog pokreta". Temeljni cilj ovog pokreta bio je buđenje hrvatske nacionalne svijesti i stvaranje hrvatske nacionalne osobnosti.
Na mojoj stranici za razgovor je rekao da "linkovanje na pojam Bošnjak, bosanskih fratara je nonsens" i da ovo predstavljaju "dnevnopolitičke teme". Ja sam sve svoje argumente već naveo na njegovoj stranici za razgovor. Kroz historiju, mnogi bosanski franjevci su se izjašnjavali kao Bošnjaci što je ostalo zabilježeno u njihovim spisima. Uprkos ovome, AnToni ignoriše historijske činjenice i uporno briše ove podatke. Zamolio bih da mi vratite ove izmjene i otključaju stranice. Lp
Sekundarni izvori ih navode kao "bosanski franjevci". Tako sam i ja pisao.
vec u pisanju clanka o Jakovu Balticu se "bosanski franjevac" linkuje s "bosnjacki!
On je bio bosanski franjevac koji se izjašnjavao kao Bošnjak, što je ostalo zabilježeno u njegovom "Godišnjaku" (koji sam citirao). Zbog toga sam stavio taj link.
Nigdje ja ne iznosim svoje vlastito mišljenje. Sve moje izmjene ja temeljim na podacima koje pronalazim u raznim historijski knjigama. Idemo redom
Jakov Baltić u svojoj knjizi "Godišnjak od Dogadjajah Cerkvenih, Svetskih, i promine vrimenah u Bosni” je zapisao sljedeće: "Nas je Bošnjake Bog Slavljanim hotijo biti, ne Osmanlijam" (str. 312); "Mi Bošnjaci što drugo imamo nego još ovo Države" (str. 210). Iz ovoga vidimo da se Baltić izjašnjavao kao Bošnjak. Mujo Demirović u svojoj knjizi "Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici", izdatoj 1999. godine, na str. 27, kaže sljedeće: "Filip Lastrić, Antun Knežević i Jako Baltić, ovdje su tretirani kao paradigmatični likovi katoličko-franjevačke koncepsije bošnjaštva... Istovremeno, bosanski franjevci, kao etnički Bošnjaci, njeguju tradicije srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva".
Što se tiče Martina Nedića, on je u svojim djelima potpisivao pod imenima "Žalovan Bošnjak", "Bošnjak", "Bošnjačanin" itd. Marko Pejić u knjizi "Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918", na str. 182, za Nedića ističe da je on bio jedan od ideologa bošnjaštva tj. bošnjačke tradicije zajedništva iz redova bosanskih franjevaca polovinom 19. stoljeća. Pored njega Pejić u ovu listu ubraja i Matiju Divkovića, Stjepana Matijevića, Miju Radnića, Filipa Laštrića, Antuna Kneževića i Ivana Franju Jukića. Nekoliko drugih priznatih historičara (E.Imamović, A. Zulfikarpašić, M. Hadžijahić) spominju Nedićevo bošnjaštvo što sam već citirao u članku.
Posljednji, Antun Knežević (koji se potpisivao kao Bošnjak iz Varcara) je sigurno najpoznatiji među njima. O njemu i njegovom bošnjaštvu su pisali mnogi historičari, pa i moja profesorica historije koja je prije 15 godina na Filozofskom fakultskom pisala diplomski rad na temu "Fra Antun Knežević i njegovo bošnjaštvo" (od koje sam koristio neke podatke). Na primjer, Dubravko Lovrenović, koji je priredio njegovo djelo "Kratka povjest kralja bosanskih", za njega u predgovoru kaže da je on bio "rodonačelnik modernog bošnjaštva". Franjevački bibliograf Jako Matković njega naziva, također, "ocem modernog bošnjaštva". U članku sam citirao ukupno 13 različitih izvora koji govore o ovoj temi.
Naravno, možemo pogledati njihove osobne spise:
Iz svega navedenog, možemo zaključiti da su se spomenuti franjevci osjećali kao Bošnjaci i da se ova tema mnogo pisala u raznim historijskim knjigama koje Antoni uporno ignoriše i briše. Pored toga, izmjene koje sam napravio u članku o Kneževićevom bošnjaštvu on je izmijenio tako da ne odgovara izvorima koje sam stavio. On je pojam "bošnjaštvo" zamijenio sa pojmom "zajedništvo". Uz to je počeo iznositi izmišljotine o meni da sam "iznosio vlastite teorije", što je apsurdno. On smatra da se bosanski fratri nikada nisu nazivali Bošnjacima.
Ja pišem onako kako su pisali razni historičari i sami franjevci. Nigdje ne iznosim vlastite teorije niti svoje mišljenje.
Da li sekundarni izvori navode ove franjevce kao bošnjačke? Mislim da je dovoljno ove navode postavljati u citiranom obliku ako mislite da su relevantni za samu osobu. Ja mislim da nisu. Nisam nešto s vremenom da citiram smjernice koje bi se mogle kositi s načinom na koji biste nekom pripisati etničku pripadnost. Upoznat sam s borbama tadašnjih nacionalizama i negiranja bosanskog (ičeg), ali mislim da ovdje pretjerujete u insistiranju. Ne želimo situaciju da ih svi drugi izvori nazivaju bosanski franjevci a bswiki bošnjački. Treba uzeti i u obzir objektivnost autora knjiga i godine kad su izdate.
Kao što sam već rekao, izvori ih navode kao bosanske franjevce, tako sam i ja pisao. Pošto vidim da je zabranjeno pisati o nečijem etničkom porijeklu, jer nekome smeta, da li je moguće barem napisati njihove riječi u citiranom obliku. Kao primjer navodim članak o Ivanu Franji Jukiću na wikipediji na engleskom jeziku.
Ja koliko mogu shvatit, tadašnji žitelji Bosne bez obzira na etničku pripadnost i porijeklo, nazivani su Bošnjaci, a danas je moderni termin Bosanci. Također, historijski izvori današnjice kada govore o srednjovjekovnim ličnostima Bosne i njihovim kraljevima, banovima i žiteljima, nazivmo ih bosanskim a ne bošnjačkim.
Tačno, to pokušavam dokazati čitavo vrijeme, ali neko ovdje dovoljno ne razumije historiju da bi to shvatio. Knežević, Jukić i njihovi savremenici u Bosni vide samo Bošnjake koji se razlikuju jedino po vjeri. Ova dvojica franjevaca pišu o sebi kao Bošnjacima što se može vidjeti u njihovim knjigama. Ovo dovoljno govori da se nacionalni identitet mogao odrediti u 19. stoljeću. Antoni, izgleda, pod pojmom Bošnjak razumije samo muslimane, a ne i katolike i pravoslavce. Zbog toga se toliko čudi kada pišem o ovoj već poznatoj temi. Ispostavlja se da je nemoguće na bswiki pisati o historiji Bosne i Bošnjaka. Bez obzira koliko ja referenci, historijski činjenica i dokaza napisao, uvijek će se naći jedan pojedinac koji će uporno negirati i brisati sve što mu ne odgovara. Ukoliko su neki podaci citirani sa vjedodostojnim izvorima i da poštuju sva pravila Wikipedije, onda nema niko pravo da ih uklanja bez obzira šta oni mislili. Nije novina što neko negira bh historiju. To traje već 100 godina. Uopšte se ne čudim što sam na raznim internet portalima čitao članke o Wikipediji i ovim problemima. Možda možete sa wikipedije nešto izbrisati, ali trebate znati da je historija davno napisati i ono što je zapisano u knjigama ostaje. To se ne može izbrisati. Historia lux veritatis esse debet.
Bilo bi dobro da se otključaju ovi članci da ostali korisnici mogu slobodno uređivati, pošto ubuduće ne planiram pisati o ovoj temi. Ne isplati se kada mi stalno brišete.
Nisam tako shvatio. Nemam vremena da proučavam detaljno. Moje je mišljenje da biste trebali koristit isključivo pridjev bosanski.
Nemam problema da koristim pridjev bosanski. Tako sam i pisao "bosanski franjevac". Kod ostalih članaka o drugim historijskim ličnostima uvijek sam koristio pridjev "bosanski" ili nekad "bosanskohercegovacki". Bosanski franjevci, koji su po nacionalnosti Bošnjaci jer su se tako izjašnjavali. Nije teško shvatiti.
Nisam siguran da je lako shvatiti potrebu da se nekome iz 19 stoljeća dijagnosticira "nacionalna" pripadnost. S tim u vezi, pošto nisam u mogućnosti da se detaljnije uključim, i pošti ne znam dovoljno o osobama koje su predmet, drugo ništa nemam reći osim onoga što sam već rekao. Za enciklopediju nije od ključ e važnosti kako se neko izjašnjavao, već njegova djela, rad i ktomu. dok ne bude opsežnijih sekundarnih izvora koji će razjasniti njihovo porijeklo, ja tu dalje više ništa ne mogu pomoći.
Clanak na engleskoj Wiki je pisao korisnik Santasa92, koji je uzgred bio blokiran i opomenut zbog istih i slicnih nebuloza. Stim da je on negirao i druge. Nadalje ukoliko je na nekoj stranici nekog jezika nesto pogresno napisano, nije razlog da se to i prenosi.
Dobar dan Mhare, možeš li mi reći zašto si mi uklonio izmjene sa članka o Bošnjacima, u poglavlju o srednjem vijeku? Dodao sam sasvim dosta izvora. Koji je razlog?
Knjiga "Tragom drevnih Bošnjana" ne može nikako biti referenca na jednoj enciklopediji. To nije djelo uvaženih historičara (pregledom na internetu zapravo sam vidio da uopšte nisu historičari) niti se citira u drugim naučnim radovima niti ima ikakvu prepoznatljivost kao ozbiljan izvor za bilo šta. Probajte koristit neke ozbiljnije izvore uvaženih i citiranih historičara (naučnika). Imate neke ozbiljnije historičare kao što su Esad Kurtović, John Fine itd. ili pogledajte neke starije priznate autore poput Vega, Anđelića, Ćoškovića, Ćirkovića itd.
Da li su knjige "Od tradicije do identiteta, geneza nacionalnog pitanja bosanskih muslimana", od dr. Muhameda Hadžijahića, "Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici" od akademika prof. dr. sci. Muje Demirovića i "Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo", od prof. dr. Muhsina Rizvića vjerodostojne? Lp
Vratio sam taj dio jer je greškom uklonjen, htio sam ukloniti samo "Tragom drevnih Bošnjana", čiji autori knjige nisu historičari i njihovo djelo niko ne citira u naučnim krugovima. Ja vam mogu reći konkretno za ovu knjigu "Tragom drevnih Bošnjana" da ona ne može biti korištena kao izvor. Za ostale navedene knjige i akademike nemam pojma. U svakom slučaju pogledati: Pouzdani izvori.
Ja cu onda samo citirati Hadžijahićevu knjigu jer je on jedan od najpoznatijih bosnjackih historicara 20. vijeka i ovu knjigu koju sam spomenuo je također među najvažnijim djelima o historiji Bosne u prošlom vijeku. Velik broj autora su ga citirali. Guglaj ga malo. Lp
Hi!
You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki.
When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed.
Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin will still be able to access the IP. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on better tools to help.
If you have not seen it before, you can read more on Meta. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can subscribe to the weekly technical newsletter.
We have two suggested ways this identity could work. We would appreciate your feedback on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can let us know on the talk page. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January.
Thank you. /Johan (WMF)
19:10, 4 januar 2022 (CET)
Pozdrav, nedavno si mi uklonio izmeju sa stranice o Crkvi bosanskoj o tome da li je ona bila kršćanska crkva ili ne. Ona nije bila kršćanska crkva nego autohtona crkva koja se zbog svojih vjerovanja jasno razlikovala od tadašnje katoličke i pravoslavne
u samom članku piše da je Crkva bosanska bila dualistička koja je odbacila mnoge elemente hrišćanstva.
Vjerovali su u dva boga, bog dobra i bog zla, čak nisu ni priznavali Stari zavjet. Suprotstvaljali su se bogatstvu i svjetovnoj moći rimske crkve. Ima li su različito mišljenje o Isus Kristu od katoličke crkve. Negacija Isusa Krista jeste osnovna I suštinska osnova vjeroučenja bosanskih bogumila, što se može I potvrditi. U Popisu zabluda bosanskih krstajan iz 1373. Godine, između ostalih, spomenuta je sljedeća: “2. Niječu također čovječiju narav Kristovu I kažu da je on imao prividno, zračno tijelo. 2a. Također govore, da je Marija bila anđeo a ne čovjek. 3. Također kažu da je Krist stvarno nije mučen niti je umro 4. Također da nije istinito uskrsnuo 5. Niti također da je s pravim tijelom izašao (na nebo)”. Slične dokaze pruža I Dijalog između rimskog krstjanina I bosanskog patarena u kojoj je zabilježeno: “19. Krist nije sin Božiji jednak Ocu 21. Krist nije sin Blažene Djevice Marije 22. Blažena Djevica Marija nije bilažena nego anđeo 23. Krist nije jeo niti pio tjelesno 25. Krist nije bio utjelovljen 26. Krist nije trpio tjelesno 27. Krist nije umro tjelesno 28. Krist nije uskrsnuo od mrtvih”. (D. Kniewald, Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskih krstjanima, str. 168, 171-173)
U spisu kardinala Juana de Torquemada iz 1461. Godine nedvosmisleno potvrđuje da se učenje Crkve bosanske razlikovalo od hrišćanske: “1. Dva su boga, od kojih jednog nazivaju vrhovnim dobrom, drugog tjelesno ili vidljivo. Prvo zovu Bogom svjetlosti, drugo bogom tame; 3. Neki anđeli su po prirodi zli I nisu mogli ne griješiti; 4. Lucifer se digao na nebo I borio se sa Bogom I mnoge anšele odatle zaveo;…7. Osuđujući I odbacujući Stari zavjet, tvrde da on potiče od kneza tame; 8. Za anđela koji se pojavio Mojsiju na Sinaju kažu da je bio zao; 9. Ne priznaju Stari zavjet u cjelini nego samo djelomično. Poriču da je Isus Krist rođen od žene I ne priznaju Kristoj rodoslov; 10. Odbacuju oce I proroke Starog zavjeta….” (Franjo Rački, Prilozi za poviest bosanskih patarena, str. 126)
Oni su se u izvorima nazivali “patarenima”, “manihejima” (zato što su pratili dualističko učenje perzijskog učenjaka Maniheja iz 3 vijeka, prouči malo to), “babunima”, “kadugerima”…
Dubrovački izvori vjeru “rimsku” (katoličku) razlikuju od “vjere bosanske”, dok mletački izvori za krstjane uz gosta Radina kažu da predtavljaju “Poseban zakon I sektu”
Godine 1461 bosanski kralj Stjepan Tomaš u Rim šalje tri svoja krstjana (nazivi pripadnika Crkve bosanske) Jurja Kučinića, Stojsava Tvtkovića I Radmila Vučića, kako bi njihovo vjerovanje ispitali vatikanski autoriteti. Kardinal Torquemedi koji je obavio ispitivanje, smatrao je da oni slijede manihejske zablude.
Ima mnogo historijskih izvora koja potvrđuju da Crkva bosanska nije bila kršćanska ali nemam vremena da ti čitav dan objašnjavam ovo. Crkva bosanska je bila izdanak manihejstva i pratila je učenje perzijskog učenjaka Maniheja iz 3 vijeka. (prof. dr. Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka; Noel Malcolm, Bosna kratka povijest; , dr. Salih Jalimam, Historija bosanskih bogomila; mr. Hakija Zoranić, O etnogenezi Bošnjana - Bošnjaka. Ovu tezu potvruđuje i Franjo Rački koji je prvi pisao o Crkvi bosanskoj, krajem 19 vijeka)
Nadam se da je ovo dosta referenci. Imam još dosta samo nema čitav dan da ti sve ispišem :) Pozz
Molim te ukloni izmjene gdje se spominje da je ona bila kršćanska (mogu i ja ako hoćeš?) Imam o ovome dosta literature
Trebalo bi citirati kad se nešto takvo mijenja. Niste mi morali detaljno objašnjavati... samo citirajte i navedite izvor prilikom izmjena i nema problema.