Razgovor:Fašizam

Preuređivanje članka

Poštovani,

Htio bih zamoliti da se razmotri mogućnost da se riječ "Balisti" zamijeni riječi "Albanska fašistička stranka" jer iako je većina balista nakon propale saradnje sa komunistima počela sarađivati sa fašistima i nacistima, sudeći po raspoloživim izvorima, balistički pokret, poznat kao Balli Kombetar, po svom programu zapravo nije bio fastički (za razliku od Albanske fašističke stranke, koja jeste; vidjeti: http://hr.wikipedia.org/wiki/Albanska_fa%C5%A1isti%C4%8Dka_stranka).

Kao izvore u vezi balista (Balli Kombetar) naveo bih Noela Malcolma:

„...Balli Kombetar („Nacionalni front“). Osnovan krajem 1942., pokret se zasnivao na staroj opoziciji kralju Zoga; komunistički istoričari opisuju ga kao reakcionarnu zemljoposjedničku stranku, ali je njegov politički program bio republikanski, antifeudalni i generalno lijevo od centra, odražavajući stavove Fana Nollija (Fan Nolli-Albanski pravoslavni sveštenik; vidjeti: http://sh.wikipedia.org/wiki/%D0%A4%D0%B0%D0%BD_%D0%A1._%D0%9D%D0%BE%D0%BB%D0%B8) , kojeg je Zog protjerao 1924. Balli Kombetar je imao i jak nacionalistički kredibilitet: vođa je bio stari Midhat Frasheri (sin Abdyla, intelektualne pokretačke snage Prizrenske lige), a program je sadržao tradicionalna albanska potraživanja cijele albanske „etničke teritorije“, koja se sad uglavnom poklapala sa Velikom Albanijom koju je stvorio Mussolini. Stav komunista prema Balli Kometaru bio je od samom početka hladan i neprijateljski: posebno im je smetala činjenica što „ballisti“ nisu htjeli da se priključe širem „Pokretu za nacionalno osolobođenje“, koji su oni osnovali kao neku vrstu fronta pod komunističkom kontrolom.“ (Noel Malcolm, Kosovo- kratka povijest, Dani, str. 346)

i izvore sa same vikipedije (ako je to o.k.):

„Balli Kombëtar (alb. Balli Kombëtar - Narodni front) je bila albanska nacionalistička anti-komunistička organizacija osnovana 1942. godine.[1] Ova organizacija mobilisala je svoje članove na teritoriji Albanije, Kosova i Metohije, Crne Gore, Srbije, Makedonije i Grčke. Njeni članovi su se nazivali balisti. Politički program ove organizacije sastojao se u zauzimanju teritorija na Balkanskom poluostrvu i stvaranje Velike Albanije od teritorija Srbije, Crne Gore, Makedonije i Grčke. Iako su deklarativno ove snage bile antifašističke tesno su sarađivale sa silama osovine u toku okupacije Jugoslavije i to posebno u akcijama na Kosovu i Metohiji, Makedoniji i Grčkoj.“ (preuzeto sa: http://sh.wikipedia.org/wiki/Balli_Komb%C3%ABtar)

Smatram da je naslov "Zemlja porijekla fašističke ideologije i pobornici" zapravo konfuzan pa predlažem da se preimenuje u "fašistički pokreti u različitim zemljama" ili možda još bolje samo prevesti verziju na egleskom jeziku na Wikipediji.

S poštovanjem Daesit

(Daesitiates (razgovor) 15:37, 22 maj 2012 (CEST)).

D.

Na ovoj stranici može predložiti izmjene i navesti odgovarajuće nezavisne izvore koje potvrđuju iste, te će se one nakon diskusije unijeti u članak. Kao prvo, naveli ste da je Handžar divizija iz Bosne i Hercegovine što je samo djelimično tačno. U samom članku o njoj postoje dosta detaljnije informacije. -CER@ (ask) 13:38, 6 januar 2010 (CET)

Kao prvo procitajte stranicu dobrodoslice da bi upoznali rad na Wikipediji. Linkovi na stranice drugih izdanja Wikipedije nisu uredjivanje nego spam. Osim toga, interwiki linkovi se postavljaju na drugi nacin koji je objasnjen na iznad navedenoj stranici. Sto se tice Handzar divizije, ona nije fasisticko udruzenje ili fasisticki pokret, nego reguralna jedinica SS sastavljena od dobrovoljaca sa podrucja Bosne i Hercegovine. Vise mozete naci u clanku Handžar divizija. Za druge izmjene morate navesti provjerljive izvore i zadrzati neutralno glediste. Pozdrav --WizardOfOz ^talk 13:41, 6 januar 2010 (CET)

Da li Bosna i Hercegovina zaista zemlja porijekla četničke i ustaške ideologije?

Neupitno je da su u BiH postojali i postoje četnički i ustaški pokreti, ali ne znam otkud vam izvori koji govore o tome da su ti pokreti nastali u toj zemlji, pa se ona može navesti kao zemlja njihovog porijekla?

Ka svakom dobru, Damir

To je politički i historijski nonsens, zasnovan na grubom historijskom neznanju. Najbolje je citirati jednog austrijskog političara koji je rekao: "Učite historiju!" Članak je inače loše napisan i nedorađen--Toni _(razgovor) 14:41, 3 maj 2012 (CEST)

Glede upotrebe kategorija "Ustaše" i "Četnici" u "Bosni i Hercegovini" , slažem se sa Damirom da je jako upitno da li su "Ustaše" i "Četnici" nastali u BiH. Zapravo, na osnovu postojeće istorijske građe (regionalne i međunarodne) mislim da ti pokreti definitivno nisu nastali u BiH (iako su neke vođe tih pokreta upravo iz BiH, poput Pavelića...), ali sam to ubacio misleći da je svrha tog poglavlja nazvanog "Zemlja porijeka fašističke ideologije i pobornicie" da se navedu fašistički pokreti u raznim zemljama, pa sam tako po nekom automatizmu naveo one koji su postojali i nažalost još uvijek postoje u mojoj zemlji, BiH.

Nakon Damirovog komentara shvatio sam da sam možda pogrešno shvatio naslov ovog poglavlja.

Što se mene tiče, u svakom slučaju, ukoliko ne postoje izvori koji potvrđuju da u BiH nije bilo tih nekih autoktonih fašističkih pokreta (ili šta već zahtijeva to poglavlje nazvano ""Zemlja porijekla fašističke ideologije i pobornici") onda mi je naravno prihvatljivo da se BiH skine sa tog spiska. Čakštaviše, biće mi drago da moja zemlja nije imala autoktoni fašistički pokret.

Zapravo, šte se mene tiče, ni u kom slučaju nemam ništa da se BiH skine sa te liste, ali se pitam se koja je zapravo i bila svrha postavljanja naslova tog poglavlja na taj način. Obzirom da tako postavljen naslov automatski uključuje jedne a isključuje druge zemlje i njihove narode, te obzirom na odnose u ovom regionu, moglo bi se lako desiti da se to poglavlje shvati u kontekstu "određeni narod nije imao autoktone fašističke pokrete za razliku od drugog (pa je samim tim bolji od onog drugog)" , što bi po (Balkanskom) automatizmu moglo pokrenuti raznorazne antagonističke odgovore i međunacionalna prepucavanja i animozitete.

Ako je zaista cilj da se navedu samo one zemlje u kojoj su postojali neki autoktoni fašistički pokreti, pitam se koji je bio cilj jednog takvog poglavlja. Da li to što je neka zemlja imala neki autoktoni fašistički pokret čini kredibilitet te zemlje ili tog naroda manjim u odnosu na neku koja ga nije imala? Da li to znači da je u zemljama u kojima nisu postojali autoktoni fašistički pokreti (poput BiH, recimo) bilo manje fašizma i posljedica istog?

U svakom slučaju, smatram da je naslov "Zemlja porijekla fašističke ideologije i pobornici" zapravo konfuzan pa predlažem da se preimenuje u "Fašistički pokreti u različitim zemljama" ili sl., ako već većina bude insistirala da to poglavlje ostane u okviru ovog članka na bosanskom jeziku.

U suštini sam za to da se u ovom članku fašizam ne povezuje niti sa jednom od zemalja, zato što je ovoj Balkanskoj regiji potrebno zacjeljenje rana, a povezivanje bilo koje ili svih zemalja bivše Jugoslavije sa fašizmom bi moglo dovesti do raznih nesporazuma, konfrontacija, animoziteta i svega što zaista nije potrebno...

Vjerujem da BiH, kao multikulturna zemlja koja je najviše stradala u ovoj regiji (pa i u Evropi u moderno doba) ima kapicetat da vodi politiku pomirivanja, pa stoga predlažem da se i ovaj člank uredi u tom Miroljubivom duhu, dakle ukidanjem ove sekcije koja povezuje fašizam sa zemljama...a ako se većinom glasova želi ostaviti to poglavlje, onda bih ravnopravnosti i Miroljubivosti radi, predložio da se bar preimenuje u "fašistički pokreti/pobornici fašizma u različitim zemljama/diljem svijeta" ili sl.

Mislim da bi praktično rješenje bilo samo prevesti verziju na egleskom jeziku na Wikipediji.

Svako Dobro

(Daesitiates (razgovor) 16:58, 22 maj 2012 (CEST)).

Prijedlog izmjene definicije Fašizma

Nauka o društvu definiše FAŠIZAM kao treći stadij devijantne ideologije zastranjenja (stranputice) civiliziranog društva ka radikalnom totalitarizmu (nakon nacionalizma i šovinizma)

Definicija je jako dobra i sviđa mi se, ali potreben su manje nadopune:

1. Fašizam nije samo ideologija već i režim i to treba naglasiti u prvoj rečenici.

2. U sistemu vladanja nedostaje i osnovna karakteristika fašizma, a to je antikomunizam.

3. Posljedna rečenica u definiciji traži preciznije određenje jer se radi o generičkom pojmu šta mnoge zbunjuje u stilu: Nacizam nije fašizam. Predlažem sljedeći uvodni tekst

Fašizam je veoma širok pojam koji obuhvata oblik vladavine u kapitalizmu kao i ideologiju koju, po stručnjacima društvenih nauka, se definiše kao treći stadij nacionalizma (nakon nacionalizma i šovinizma) i smatra se radikalnom antikomunistićkom totalitarističkom ideologijom. Dobio je ime od italijanske riječi fascio što znači savez, svežanj odakle i vuče korijene. To je sistem vladanja obilježen centralizacijom autoriteta kojeg personalizira diktator, strogom socio-ekonomskom kontrolom. Ova vrsta vladavine se služi potiskivanjem, sprječavanjem i gušenjem opozicije terorom i cenzorstvom te tipičnom politikom ratobornog šovinizma i rasizma. Opšti pojam fašizam podrazumijeva i nacizam, frankizam, kvislinške torevine u 2. svj. ratu kao i Suhartov režim u Indoneziji, Pinochetov i Videlin u Južnoj Americi, a postoji u raznim oblicima i u mnogim državama svijeta i dan danas.

Poštovanje, Ibro K. 3.2.'22.

   "