Prvi neolitski usjevi

Prvi neolitski usjevi ili neolitski pokretački usjevi ili osam primarnih usjeva, naziv je za osam biljnih vrsta koje su pripitomljene u pretkeramičkom neolitu A i pretkeramičkom neolitu B) od strane zemljoradničkih zajednica u regionu "Plodnog polumeseca" jugozapadne Azije (obuhvata Natufijensku i Zawi Chemi - Shanidar zajednicu). Tako je stvorena osnova sistematske poljoprivrede na Bliskom istoku, Sjevernoj Africi, Indiji, Persiji i kasnije Evropi.

Prve poznate domesticirane biljke na svijetu su četiri mahunarke, tri žitarice i jedna je vlaknasta kultura.^[1].

Žitarice

Dvozrna pšenica (Triticum dicoccum od divlje T. dicoccoides, engl. Emmer wheat), osnova neolitske zemljoradnje i prehrane bronzanog doba.
Jednozrna pšenica, sitni pir (Triticum monococcum, od divlje T. boeoticum, engl. Einkorn wheat)
Ječam (Hordeum vulgare/sativum, od divljeg H. spontaneum, engl. Barley)^[2]

U Aziji je pripitomljena riža.

Dvozrna pšenica
Jednozrna pšenica
Ječam

Raži, domesticirana vrsta (Secale cereale) se javlja u finalnom epipaleolitskom sloju u Tell Abu Hureyra u Siriji^[3], ali bila je beznačajna u neolitskom periodu jugozapadne Azije, postaće češća tek sa širenjem zemljoradnje u sjevernu Evropu nekoliko milenija kasnije^[4].

Mahunarke

Leća (sočivo, Lens culinaris, engl. Lentil)
Grašak (Pisum sativum, engleski Pea)
Leblebija, slanutak, naut, Cicer arietinum, engl. Chickpea)
Urov (Vicia ervilia, engl. Bitter vetch)

Leća
Grašak
Slanutak u mahunama
Urov

Biljka sa vlaknima

Lan (Linum usitatissimum, engl. Flax)

Zreli lan

Reference

^ Daniel Zohary i Maria Hopf,Pripitomljavanje u starom svijetu, treća edicija. Oxford: University Press, 2000.
^ "Matej Mitrović – Neolitik Bliskog Istoka i jugoistočne Europe". SVEUČILIŠTE U ZADRU Odjel Za Arheologiju, 2014. Arhivirano s originala, 4. 11. 2019. Pristupljeno 9. 2. 2019.
^ Hillman G., Hedges R., Moore A., Colledge S., Pettitt P. New evidence of late glacial cereal cultivation at Abu Hureyra on the euphrates (2001) Holocene, 11 (4), pp. 383-393
^ G. Hillman. Late Pleistocene changes in wild plant-foods available to hunter-gatherers of the northern Fertile Crescent: possible preludes to cereal cultivation. In Harris, ed. The origins and spread of agriculture and pastoralism in Eurasia. 1996.

Vanjske veze

Arheobotanička bašta Muzeja Vojvodine Arhivirano 1. 7. 2020. na Wayback Machine. muzejvojvodine.org.rs

[1] Daniel Zohary i Maria Hopf,Pripitomljavanje u starom svijetu, treća edicija. Oxford: University Press, 2000.

[Mitrović-2] "Matej Mitrović – Neolitik Bliskog Istoka i jugoistočne Europe". SVEUČILIŠTE U ZADRU Odjel Za Arheologiju, 2014. Arhivirano s originala, 4. 11. 2019. Pristupljeno 9. 2. 2019.

[3] Hillman G., Hedges R., Moore A., Colledge S., Pettitt P. New evidence of late glacial cereal cultivation at Abu Hureyra on the euphrates (2001) Holocene, 11 (4), pp. 383-393

[4] G. Hillman. Late Pleistocene changes in wild plant-foods available to hunter-gatherers of the northern Fertile Crescent: possible preludes to cereal cultivation. In Harris, ed. The origins and spread of agriculture and pastoralism in Eurasia. 1996.

[1]

[2]

[3]

[4]