Triangulacija (šah)

šah

Triangulacija je taktika koja se koristi u šahu da se protivnik dovede u iznudicu (cugcvang), odnosno to je taktika čiji je cilj vraćanje u početnu poziciju na takav način da je protivnik tada prisiljen odigrati prvi u toj poziciji, kad to za njega predstavlja hendikep, npr. mora obustaviti blokadu i dopustiti protivniku da prodre u njegovu poziciju. Triangulacija se još naziva i gubljenje tempa ili gubljenje poteza.

Najčešće se dešava u završnicama s kraljevima i pješacima kad jedan kralj može manevrirati na 3 susjedna polja u obliku trougla i zadržati osnovnu poziciju dok protivnički kralj ima samo 2 polja za to. Stoga, ako jedan kralj triangulira koristeći 3 poteza da bi se vratio na polazno polje, a protivnički kralj ne može učiniti istu stvar, izgubio je ključni tempo i došao do iste pozicije, samo što je sad na potezu protivnik. Triangulacija se može desiti i u drugim završnicama i čak i u nekim središnjicama (Flear 2004, str. 15).

Primjer uredi

Triangulacija
 a b c d e f g h  
8               8
7               7
6               6
5               5
4               4
3               3
2               2
1               1
 a b c d e f g h  
Bijeli na potezu. Bijelom je potrebno da u ovoj situaciji crni bude na potezu, stoga triangulira. Tačke označavaju polja triangulacije za bijelog kralja.

Razmotrite ovu poziciju, sa bijelim na potezu. Ovdje crni ima opoziciju i drži bijelog kralja na odstojanju. Međutim, da bijeli ima opoziciju (tj. da je crni na potezu u ovoj poziciji), crni kralj morao bi se odmaći od d7 i dozvoliti bijelom kralju da napreduje. Crni kralj mora ostati blizu trenutnog položaja – mora spriječiti napredovanje c-pješaka i ne smije dozvoliti da bude izguran na ivicu table. Polja d5 i d7 jesu odgovarajuća polja. Kad je bijeli kralj na d5, crni kralj mora biti na d7, sa bijelim na potezu kako bi spriječio napredovanje bijelog kralja. Bijeli ima trougao dostupnih polja: d5, e5 i d4 i može pobijediti sljedećim manevrom:

1. Ke5! (ako 1. c6+, onda 1...Kc8 remizira. Ako 1... bxc6+, onda 2. Kc5 dobija.)
1...Kc6 (ako 1... Ke7, onda 2. c6 i bijeli dobija promocijom b-pješaka)
2. Kd4 Kd7
3. Kd5

i sada je triangulacija kompletirana i imamo istu poziciju, ali je sad na potezu crni. Bijeli je uzeo opoziciju i crni je sad u iznudici. Partija se može nastaviti ovako:

3. ...Kc8
4. Ke6! (dijagonalna opozicija) Kd8
5. Kd6 (vertikalna opozicija) Kc8
6. Ke7 Kb8
7. Kd7 Ka8
8. c6

i bijeli dobija (Dvorjecki 2006, str. 21). (Postoje i drugi načini za bijelog da dobije nakon svog 3. poteza.)

Triangulacija kraljem uredi

Aljburt – Kasparov, 1978.
 a b c d e f g h  
8               8
7               7
6               6
5               5
4               4
3               3
2               2
1               1
 a b c d e f g h  
Crni dobija potezom 55...Kf5!

U ovoj partiji iz 1978. između Leva Aljburta i budućeg svjetskog prvaka, Garija Kasparova[1], crni dobija triangulacijom:

55...Kf5!
56. Kg1 Ke5

i bijeli je predao. Nakon 57. Kf1 Ke4! 58. Kf2 Kf4 59. Kf1 Kg3 crni osvaja bijelog pješaka (Kasparov 2011, str. 140).

Drugi primjer uredi

Talj – Spaski, 1965.
 a b c d e f g h  
8               8
7               7
6               6
5               5
4               4
3               3
2               2
1               1
 a b c d e f g h  
Pozicija prije 64. poteza crnog

Triangulacija se može desiti i u drugim završnicama osim one s kraljevima i pješacima, kao što je bilo u ovoj partiji na Turniru kandidata 1965, u kojoj je budući svjetski prvak Boris Spaski porazio bivšeg svjetskog prvaka Mihaila Talja i izborio pravo da izazove tadašnjeg aktualnog svjetskog prvaka Tigrana Petrosjana.[2] Da je bijeli na potezu, bio bi u iznudici. Crni to postiže triangulacijom:

64...Kd2
65. Te4 Kc3!
66. Th4 Kd3
67. 0-1

Sada je pozicija ista kao polazna, ali je na potezu bijeli, što znači da je u iznudici. Mora izgubiti topa ili dozvoliti napredovanje f-pješaka ka promociji (Giddins 2007, str. 62).

Primjer u završnici s kraljem i pješakom uredi

Širov – Griščuk (pozicija iz analize)
 a b c d e f g h  
8               8
7               7
6               6
5               5
4               4
3               3
2               2
1               1
 a b c d e f g h  
Bijeli na potezu triangulira kako bi crnog doveo u iznudicu.

Obično, kad kralj triangulira u završnici s kraljem i pješakom, nalazi se blizu protivničkog kralja i triangulacijom stječe opoziciju, dovodeći protivnika u iznudicu. Ova pozicija (iz analize partije između Alekseja Širova i Aleksandra Griščuka iz New Delhija 2000) pokazuje primjer kad su kraljevi vrlo udaljeni.[3] Bijeli triangulira kako bi crnog doveo u iznudicu:

1. Kh2! Kf7
2. Kg3 Ke8
3. Kg2!

i crni je iznenađujuće u iznudici. Partija se može nastaviti ovako:

3...g4
4. Kg3 Kf7
5. Kf4 Ke8
6. Ke5 Kf7 (crni ne smije dozvoliti bijelom da odigra Ke6)
7. Kd5 g3
8. Kc6 g2 (Ako 8...Ke8, onda 9. d7+ Kxe7 10. Kc7 i bijeli lahko dobija)
9. Kd7 g1=D
10. e8=D+

i bijeli dobija (Silman 2007, str. 374–77).

Triangulacija ostalim figurama uredi

Za primjer triangulacije damom pogledajte poziciju u završnici dama protiv topa u Philidorovoj poziciji. Partija Fischer – Tajmanov (4. partija) pokazuje sličnu taktiku s lovcem. Top također može izvesti ovaj manevar, ali skakač ne može (Müller i Pajeken 2008, str. 40, 175, 189).

Primjer s topom uredi

Topalov – Karpov, 2002.
 a b c d e f g h  
8               8
7               7
6               6
5               5
4               4
3               3
2               2
1               1
 a b c d e f g h  
Bijeli triangulira topom kako bi crnog doveo u iznudicu.

U ovoj partiji između budućeg FIDE svjetskog prvaka Veselina Topalova i bivšeg svjetskog prvaka Anatolija Karpova[4] bijeli triangulira topom kako bi crnog doveo u iznudicu:

1. Th7+!? Kd8
2. Th8+ Kd7
3. Th6.

Nazad u istu poziciju i crni je u iznudici. Partija je nastavljena:

3...Kd8
4. Th7 (ponovo iznudica)
4...Tb4
5. Ka7 Ta4+
6. Kb6 1-0 (Müller i Pajeken 2008, str. 173–74).

Također pogledajte uredi

Bilješke uredi

Reference uredi

  • Dvorjecki, Mark (2006), Dvoretsky's Endgame Manual (2. izd.), Russell Enterprises, ISBN 1-888690-28-3 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  • Flear, Glenn (2004), Starting Out: Pawn Endings, Everyman Chess, ISBN 1-85744-362-4 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  • Giddins, Steve (2007), 101 Chess Endgame Tips: Golden nuggets of endgame wisdom, Gambit Publications, ISBN 978-1-904600-66-4 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  • Kasparov, Gari (2011), Garry Kasparov on Garry Kasparov, Part 1: 1973-1985, Everyman Chess, str. 520, ISBN 978-1-85744-672-2 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  • Müller, Karsten; Pajeken, Wolfgang (2008), How to Play Chess Endings, Gambit Publications, ISBN 978-1-904600-86-2 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  • Silman, Jeremy (2007), Silman's Complete Endgame Course: From Beginner to Master, Siles Press, ISBN 1-890085-10-3 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Dodatna literatura uredi

Vanjski linkovi uredi