Podjezična kost
Podjezična kost, jezična kost ili hioidna kost (lat. os hyoideum)[1][2][3] je u potkovičasta kost, smještena u prednjoj liniji vrata između brade i tiroidne hrskavice. U mirovanju, leži na nivou osnove donje vilice, čelno iza trećeg vratnog pršljena 3 (C3).
| Podjezična kost (Os hyoideum) | |
|---|---|
 Podjezična kost — prednja površina, uvećano | |
 Prednje-bočni izgled glave i vrata | |
| Detalji | |
| Prekursor | 2. i 3. škržni luk |
| Identifikatori | |
| MeSH | D006928 |
| TA98 | A02.1.16.001 |
| TA2 | 876 |
| FMA | 52749 |
| Anatomska terminologija | |
Za razliku od drugih kostiju, samo je podjezična kost udaljena od zglobljavanja sa drugim kostima, mišićima ili ligamentima. Podjezična kost je hvatište mišića sprijeda, straga i odozdo, a pomaže pokrete jezika i gutanje. Ova kost daje vezu za mišiće poda usne šupljine, a gore i jezika, ispod grkljan, a epiglotisa i ždrijel iza.[4] Njeno ime je izvedeno u vidu slova upsilon (υ).[5][6]
Struktura
urediPodjezična kost je uvrštena kao nepravilna kost i sastoji se od sredinjeg dijela zvanog tijelo i dva para rogova: veliki i mali rogovi (cornua).
Rogovi
uredi Veliki i mali rogovi su dva dijela koji se projiciraju sa svake strane podjezične kosti. Veliki se projiciraju unazad od vanjske granice tijela, a spljošteni su odozgo prema dolje i na kraju konusni, gdje su koštane kvržice vezane za bočni tiropodjezični ligament. Gornja površina velikih rogova je gruba i blizu njegove lateralne granice, a olakšava vezanje mišića. Najveći mišići koji pridaju gornjoj površini velikih rogova su podjzični mišić i srednji ždrijelni konstriktor, koji se protežu duž cijele dužine rogova. Digastrični mišić i stilopodjezični mišić imaju mala hvatišta ispred ovih, kod raskrižja tijela kosti sa rogovima. Prikačeni su na medijalnu granicu tiropodjezične membrane, a prednja polovina bočnih granica je hvatište tirohioidnog mišića. Veliki rogovi proizilaze iz embrionskog trećeg škržnog luka.
Mali rogovi su dva mala konusna vrha pričvršćena na svoje osnove u uglovima spoja između tijela i velikih rogova podjezične kosti. Za tijelo kosti su povezani fibroznim tkivom, a povremeno za velike rogove različitih dvočlanih zglobova, koji obično traju cijeli život, ali povremeno postaju ankilozirani. Mali rogovi se nalaze u liniji poprečnog grebena na tijelu kosti i čini njegov morfološki nastavak. Vrh svakog roga je mjesto veze za stilohioidni ligamenta.
Hvatišta mišića
urediNa podjezičnu kost su priključeni sljedeći mišići:[7]
|
|
Funkcija
urediPodjezična kost je prisutna kod mnogih sisara, koja omogućava širi spektar pokreta jezika, ždrijela i grkljana. Putem priprema ovih struktura jedni pored drugih postižu se potrebne varijacije pokreta.[8] Njeno porijeklo kod živih bića nije jedinstven za vrstu Homo sapiens, jer ne dozvoljava proizvodnju širokog spektra zvukova: s nižim grkljanom, muškarci ne proizvode širi spektar zvukova od žena i dvogodišnjih beba. Osim toga, položaj grkljana neandertalaca nije bio hendikep za proizvodnju govornih zvukova.[9] Otkriće modernog izgleda podjezične kosti od neandertalaca u pećini Kebara u Izraelu, navelo je na tvrdnju da su neandertalci imali spušten grkljan. Na taj način amali su posobnost govora poput ljudskog.[10]
Dodatne slike
uredi-
Podjezična kost sa hvatištem trahejnih prstenova -
Podjezična kost raznih ptica -
Položaj podjezične kosti (crvena). -
Oblik podjezične kosti -
Reference
uredi- ^ Oxford English Dictionary, 2nd edition, 1989.
- ^ http://www.merriam-webster.com/dictionary/hyoid Entry "hyoid"
- ^ http://www.merriam-webster.com/ Merriam-Webster Online Dictionary.
- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć) - ^ Dorland illustrated medical dictionary
- ^ American heritage dictionary for english language
- ^ Shaw, S. M.; Martino, R. (2013). "The normal swallow: muscular and neurophysiological control". Otolaryngol Clin North Am. 46 (6): 937–956. doi:10.1016/j.otc.2013.09.006.
- ^ http://www.pnas.org/cgi/content/full/100/12/6930 Descent of the larynx in chimpanzee infants
- ^ Boë, L.J. et al. The potential of Neandertal vowel space was as large as that of modern humans. Journal of Phonetics 30 (2002) 465–484.
- ^ Arsenburg, B. et al., A reappraisal of the anatomical basis for speech in middle Paleolithic hominids, in: American Journal of Physiological Anthropology 83 (1990), pp. 137–146.
Vanjski linkovi
uredi