Otvori glavni meni

Podjezična kost, jezična kost ili hioidna kost (lat. os hyoideum)[1][2][3] je u potkovičasta kost, smještena u prednjoj liniji vrata između brade i tiroidne hrskavice. U mirovanju, leži na nivou osnove donje vilice, čelno iza trećeg vratnog pršljena 3 (C3).

Podjezična kost
(Os hyoideum)
Gray186.png
Podjezična kost — prednja površina, uvećano
Gray1194.png
Prednje-bočni izgled glave i vrata
Detalji
Prekurzor 2. i 3. škržni luk
Identifikatori
Gray's p.177
MeSH A02.835.232.409
TA A02.1.16.001
FMA 52749
Anatomska terminologija

Za razliku od drugih kostiju, samo je podjezična kost udaljena od zglobljavanja sa drugim kostima, mišićima ili ligamentima. Podjezična kost je hvatište mišića sprijeda, straga i odozdo, a pomaže pokrete jezika i gutanje. Ova kost daje vezu za mišiće poda usne šupljine, a gore i jezika, ispod grkljan, a epiglotisa i ždrijel iza.[4] Njeno ime je izvedeno u vidu slova upsilon (υ).[5][6]

StrukturaUredi

Podjezična kost je uvrštena kao nepravilna kost i sastoji se od sredinjeg dijela zvanog tijelo i dva para rogova: veliki i mali rogovi (cornua).

RogoviUredi

 
Mali I veliki rogovi podjezične kosti.

Veliki i mali rogovi su dva dijela koji se projiciraju sa svake strane podjezične kosti. Veliki se projiciraju unazad od vanjske granice tijela, a spljošteni su odozgo prema dolje i na kraju konusni, gdje su koštane kvržice vezane za bočni tiropodjezični ligament. Gornja površina velikih rogova je gruba i blizu njegove lateralne granice, a olakšava vezanje mišića. Najveći mišići koji pridaju gornjoj površini velikih rogova su podjzični mišić i srednji ždrijelni konstriktor, koji se protežu duž cijele dužine rogova. Digastrični mišić i stilopodjezični mišić imaju mala hvatišta ispred ovih, kod raskrižja tijela kosti sa rogovima. Prikačeni su na medijalnu granicu tiropodjezične membrane, a prednja polovina bočnih granica je hvatište tirohioidnog mišića. Veliki rogovi proizilaze iz embrionskog trećeg škržnog luka.

Mali rogovi su dva mala konusna vrha pričvršćena na svoje osnove u uglovima spoja između tijela i velikih rogova podjezične kosti. Za tijelo kosti su povezani fibroznim tkivom, a povremeno za velike rogove različitih dvočlanih zglobova, koji obično traju cijeli život, ali povremeno postaju ankilozirani. Mali rogovi se nalaze u liniji poprečnog grebena na tijelu kosti i čini njegov morfološki nastavak. Vrh svakog roga je mjesto veze za stilohioidni ligamenta.

Hvatišta mišićaUredi

Na podjezičnu kost su priključeni sljedeći mišići:[7]

FunkcijaUredi

Podjezična kost je prisutna kod mnogih sisara, koja omogućava širi spektar pokreta jezika, ždrijela i grkljana. Putem priprema ovih struktura jedni pored drugih postižu se potrebne varijacije pokreta.[8] Njeno porijeklo kod živih bića nije jedinstven za vrstu Homo sapiens, jer ne dozvoljava proizvodnju širokog spektra zvukova: s nižim grkljanom, muškarci ne proizvode širi spektar zvukova od žena i dvogodišnjih beba. Osim toga, položaj grkljana neandertalaca nije bio hendikep za proizvodnju govornih zvukova.[9] Otkriće modernog izgleda podjezične kosti od neandertalaca u pećini Kebara u Izraelu, navelo je na tvrdnju da su neandertalci imali spušten grkljan. Na taj način amali su posobnost govora poput ljudskog.[10]

Dodatne slikeUredi

ReferenceUredi

  1. ^ Oxford English Dictionary, 2nd edition, 1989.
  2. ^ http://www.merriam-webster.com/dictionary/hyoid Entry "hyoid"
  3. ^ http://www.merriam-webster.com/ Merriam-Webster Online Dictionary.
  4. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  5. ^ Dorland illustrated medical dictionary
  6. ^ American heritage dictionary for english language
  7. ^ Shaw, S. M.; Martino, R. (2013). "The normal swallow: muscular and neurophysiological control". Otolaryngol Clin North Am 46 (6): 937–956. doi:10.1016/j.otc.2013.09.006. 
  8. ^ http://www.pnas.org/cgi/content/full/100/12/6930 Descent of the larynx in chimpanzee infants
  9. ^ Boë, L.J. et al. The potential of Neandertal vowel space was as large as that of modern humans. Journal of Phonetics 30 (2002) 465–484.
  10. ^ Arsenburg, B. et al., A reappraisal of the anatomical basis for speech in middle Paleolithic hominids, in: American Journal of Physiological Anthropology 83 (1990), pp. 137–146.

Vanjski linkoviUredi