Petar Zrinski
Grof Petar Zrinski (mađarski: Zrínyi Péter; 6. juni 1621 – 30. april 1671) bio je hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik, član plemićke porodice Zrinski.
Petar Zrinski | |
|---|---|
 Hrvatski političar, vojskovođa i pjesnik | |
| Rođenje | 6. juni 1621. Vrbovec, Kraljevina Hrvatska |
| Smrt | 30. april 1671 (49 godina) |
Nakon smrti Nikole Zrinskog hrvatskim banom postaje njegov mlađi brat Petar Zrinski, ali službeno tek u godini 1668. zbog raznoraznih političkih kalkulacija bečkog dvora. Petar Zrinski je također bio velik ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama, a naročito kad je s 300 hrvatskih ratnika razbio Deli-pašu Badanjkovića i njegovih 1.400 vojnika, te kad je sa svojih 2.500 ratnika razbio Ali-pašu Čengića i njegovih 10.000 vojnika. Koliko je bio sjajan ratnik i velik junak, najbolje govori podatak da je kralj nazvao Petra "štitom kršćanstva i strašilom Turaka". Dvorac Zrinskih se nalazi u Čakovcu (Međimurska županija).
Petar Zrinski je zajedno sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom nastavio borbu za prava Hrvatske koju je započeo njegov brat Nikola, pa se tako povezao s glavnim mađarskim vođama. Kada je 1666. umro Lippay, a 1667. ugarski palatin Franjo Wesseleny, hrvatsko-ugarski savez se potpuno raspada zbog različitih ideja i načina vođenja urote.
Ubrzo je i bečki dvor, koji je provodio centralizam i apsolutizam ne mareći za prava hrvatskog naroda i obaveze potpisane Pactom Conventom iz 1102, sve saznao zahvaljujući izdaji iz urotničkih redova. Tako su nakon dugotrajne istrage u Wiener Neustadtu 30. aprila 1671. bili osuđeni i pogubljeni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, te Franjo Nadasdy i Erazmo Tattenbach, na zgražanje i zaprepaštenje hrvatske i ugarske javnosti, te čitave Evrope. Njegova žena Katarina Zrinski također biva zatvorena, te umire umno poremećena, zatvorena u Grazu, 16. novembra 1673. Pismo Petra Zrinskog napisano ženi Katarini je jedno od najljepših pisama tog doba.
Nakon pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana strvinari iz Beča potpuno su opljačkali i uništili dvije najslavnije porodice u hrvatskoj historiji. Petrov jedini sin, Ivan Antun, koji je u vrijeme urote protiv Bečkog dvora, vođene od strane njegova oca, bio još dijete, uhapšen je 1683. godine, optužen za veleizdaju i nakon dvadeset godina tamnice umro kao posljednji izdanak plemićke porodice Zrinski. Petrova kćerka Jelena, koja se udala za mađarskog plemića Franju Rakocija, borila se zajedno s mužem za mađarsku nezavisnost.
Godine 1907. "braća hrvatskog zmaja" su pronašli kosti hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Fran Krste Frankopana, a 1919. hrvatski rodoljubi su njihove ostatke prenijeli i sahranili u zagrebačku katedralu.
Još ranije, hrvatski istraživač Vladimir Lerman za vrijeme ekspedicije u Kongu 1882. otkriva na rijeci Couilou (Kwil) vodopade kojima nadjenjuje ime Zrinski vodopadi, (Zrinski chutes), koje nose i danas.
Također pogledajte uredi
Vanjski linkovi uredi
| Wikizvor ima izvorni tekst za: Pismo Petra Zrinskog |
| Commons ima datoteke na temu: Petar Zrinski |
- Petar Zrinski u enciklopediji Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"
- Petar Zrinski - video biografija
- Zrinsko-frankopanska urota (autor: Hrvoje Petrić) Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine
- 30. april – dan pogubljenja Zrinskog i Frankopana (autor: Vladimir Kalšan) Arhivirano 27. 4. 2012. na Wayback Machine