Omer Novljanin

bosanski historičar iz prve polovine 18. stoljeća

Omer-efendija Novljanin, poznat i kao Omer-efendija Bošnjak, bio je bosanski historičar rodom iz Bosanskog Novog. Živjeo je u prvoj polovini 18. stoljeća.[1][2]

Biografija uredi

Bio je kadija u mjestu Salne u Grčkoj, a nakon toga je bio poslan u ordiju bosanskog namjesnika Ali-paše Hekimoglua s kojim je učestvovao u ratnim operacijama u Bosanskoj krajini protiv Austro-Ugarske. Autor je djela "Ratovi Bošnjaka pod Hekim-oglu Ali-pašom" u kojem je pisao o Banjalučkom boju i ostalim ratovima protiv Austrougara od maja 1737. do marta 1739. godine. Kao nagrada za ovo djelo dobio je sitte kadiluk.[2][3]

Ibrahim Muteferrika Madžar je kasnije proširio ovo djelo i objavio u Carigradu 1741. godine pod nazivom "Ahvâl-i gazavât der diyar-i Bosna" (Historija Bosne). Muteferrika je prešao na islam i otišao u Carigrad gdje je osnovao prvu štampariju i njegovo izdanje Omer-efendijinog djela predstavlja jedan od najstarijih štampanih knjiga u Turskoj. Godine 1876. godine u Istanbulu je ponovno objavljeno ovo djelo pod nazivom "Tarih-i Bosna der zeman-i Hekimzade Ali Paşā", koje je štampano u malom broju primjeraka. Od prvog izdanja napravljeno je više prijepisa od kojih se jedan nalazio u biblioteci kod Careve džamije u Sarajevu, a kasnije je prenesen u Gazi Husrev-begovu biblioteku. Omer-efendijino djelo je prevedeno na njemački, francuski, engleski i bosanski jezik. Na njemački jezik ga je preveo Johann Nepomuk Dubsky pod naslovom "Die Kriege in Bosnien in den Feldzügen 1737., 1738., und 1739." (Beč, 1789), na engleski Charles Eraser pod naslovom "History of the War in Bosnia during the years 1737-1739" (London, 1830), a na francuski jezik Cardone pod naslovom “Relation de la dernier e guerre entre les Allemands et les Turcs". Na bosanski jezik su preveli Lamija Hadžiosmanović i Fehim Nametak pod naslovom “Historija Bosne u vrijeme Hekim-oglu Ali-paše”. Nije poznato kada je umro.[2][4]

Reference uredi

  1. ^ Šabanović, Hazim, (1973), Književnost Muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima[mrtav link], str. 690, Sarajevo: Svjetlost
  2. ^ a b c Handžić, Mehmed, (1999), Teme iz književne historije, str. 353, Sarajevo
  3. ^ Šabanović, Hazim, (1973), Književnost Muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima, str. 690-691, Sarajevo: Svjetlost
  4. ^ Šabanović, Hazim, (1973), Književnost Muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima, str. 690-693, Sarajevo: Svjetlost

Vanjski linkovi uredi