Okoliš Bosne i Hercegovine

Okoliš Bosne i Hercegovine se sastoji od raznolike klime, flore i faune, prirodnih znamenitosti i pejzaža. Klima Bosne i Hercegovine je uglavnom kontinentalna sa primjesama okeanske, suptropske i mediteranske klime u različitim regijama zemlje.^[1]

Većina Dinarskih Alpa se nalazi u Bosni i Hercegovini, najviša tačka je planina Maglić na 2.386 metara nadmorske visine, dok je najniža tačka Jadransko more na jugu zemlje. 42,8% zemljišta prekriveno je gustim šumama. Zemlja je bogata vodnim resursima, a na pojedinim mjestima se rijeke i izvori mogu koristiti bez prethodnog filtriranja. Značajne rijeke su Drina, Neretva, Sava, Bosna, Vrbas i Una. Važni nacionalni parkovi su Nacionalni park Kozara, Nacionalni park Sutjeska i Nacionalni park Una, sve nacionalno zaštićena područja.

Biodiverzitet

Bogatstvo živog svijeta u Bosni i Hercegovini je posljedica više faktora, kao što su raznolikost tipova tla, raznolikost temeljnih stijena, raznolikost klimatskih uslova, prostorna i ekološka heterogenost, geomorfološka i hidrološka raznolikost. Floristička raznolikost se ogleda u velikom broju cijanofita, algi i vaskularnih biljaka. U okviru grupa cijanofita i algi identifikovano je 1.859 vrsta iz 217 rodova. Više od 450 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka je endemskog tipa, dok je u regionu identifikovano više od 5.000 različitih vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka, više od 100 vrsta riba, preko 320 vrsta ptica.^[2] Ugroženo je 135 vrsta, od čega najviše ptica i to 97. 39 je endemičnih vrsta a najviše endema je riba i to ukupno 12 koliko je i 12 reptila.^[3]

Evroazijski mrki medvjed in Nacionalnom parku Una.

Bosna i Hercegovina je jedna od evropskih zemalja sa najvećom raznolikošću biljnih i životinjskih vrsta.^[4] Floru i faunu u BiH karakterizira visok stepen endemskih i reliktnih životnih oblika. Čak 30% ukupne endemske flore Balkana se nalazi u Bosni i Hercegovini.^[4] Područje Hercegovine je od posebnog značaja zbog položaja na prelazu iz mediteranske u visokoplaninsku regiju, što ga čini veoma bogatim biljnim diverzitetom.

U Bosni i Hercegovini još uvijek postoje dobro očuvani ekosistemi u kojima se nalaze prirodni resursi kao što su ljekovite, jestive, vitaminske i aromatične vrste biljaka i gljiva, privredno važne vrste, prirodna staništa i zajednice, kao i širok spektar ekosistema.

U vrijeme globalnih promjena brojne su prijetnje biodiverzitetu u BiH a neke od njih su:

prekomjerna i neselektivna sječa šuma,
intenzivna erozija tla,
gubitak poljoprivrednog i šumskog zemljišta,
prekomjerna eksploatacija bioloških resursa,
neodrživa eksploatacija vodnih i mineralnih resursa i sl.^[3]

Šume i planine

Šume

Mapa indeksa integriteta šumskog pejzaža Bosne i Hercegovine

Šume Bosne i Hercegovine su raznolike po tipu: od primorskih mediteranskih do planinskih šuma u centru zemlje. Četinarske šume se nalaze u visoravnima, mješovite šume na srednjim nadmorskim visinama i šume lišćara na niskim terenima i poplavnim područjima. Šume igraju važnu ulogu u zaštiti biodiverziteta i staništa, kao i u proizvodnji šumskih dobara. Raznolikost tipova šuma ogleda se u postojanju 9 kategorija šuma od ukupno njih 13 prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu. To su sljedeće kategorije šuma:

Kategorija 4 - kiselofilna hrastova šuma
Kategorija 5 - mezofitna listopadna šuma
Kategorija 6 - bukova šuma
Kategorija 7 - planinska bukova šuma
Kategorija 8 - termofilna listopadna šuma
Kategorija 9 - širokolisna zimzelena šuma
Kategorija 10 - četinarske šume mediteranske, anadolske i makaronezijske regije
Kategorija 11 - šume blata i močvare
Kategorija 12 - poplavne šume

Bosna i Hercegovina je za 2018. godinu imala srednju ocjenu indeksa integriteta šumskog pejzaža od 5,99/10, što je svrstava na 89. mjesto u svijetu od 172 zemlje i među najbolje rangirane države u Evropi.^[5]

Planine

Među evropskim državama, Bosna i Hercegovina zauzima 10. mjesto po udjelu planinskih površina, nakon zemalja poput Švicarske, Armenije i Gruzije.^[6] Trebević (1629 metara n.v.) je planina iznad glavnog grada Sarajeva. Tokom ljeta na ovoj planini je znatno hladnije u odnosu na grad, dok je zimi hladno i sniježno. To je popularna destinacija za skijanje. Na njemu se nalazi više izvora slatke vode koji opskrbljuju grad vodom. Ostali izvori se ulivaju u rijeku Miljacku koja protiče duž cijelog grada Sarajeva. Južna strana planine je izložena jakim vjetrovima sa susjednih planina Treskavice i Bjelašnice. Vegetativni život je uglavnom prisutan u nižim predjelima planina, koji su vlažniji i plodniji od viših predjela. Planina je prekrivena divljim i privatnim šumama.^[7]

Jahorina (1913 m.n.v.) je planinski lanac koji se graniči sa Trebevićem. Također se nalazi u blizini Sarajeva. Ima dva glavna izvora slatke vode, koji snabdijevaju vodom područje oko grada. Izvori se ulivaju u rijeku Bosnu i Drinu. Jahorina je također izvor jakih vjetrova a većim dijelom je prekrivena gustim šumama, od kojih najviše dostižu visinu od 1700 m. Njena vegetacija je bujna. Ravan Saračevo Polje posebno je bujna zbog svog specifičnog položaja i izloženosti suncu. Na ovom području rastu borovnice, jagode, razne vrste cvijeća, kao i javor. Planina je dobila ime po obilju javora koji ovdje raste.

Što se tiče biodiverziteta, Treskavica je jedna od najbogatijih planina u državi što je vjerovatno zbog obilja izvora vode. Prisutno je nekoliko malih izvora kao i dva manja i tri veća prirodna jezera. Geološka struktura je glavni uzrok takvog obilja izvora i stajaće vode. Planini obiluje s mnogo drveća poput bukve i crvenog javora.^[8]

Voda

Voda i vodni resursi su velika prilika za ekonomsku ekspanziju Bosne i Hercegovine. Veći vodostaji povećali su BDP za 0,3%, zbog povećane proizvodnje i izvoza električne energije. Ujedinjene nacije su sprovele istraživanje 2013. i zatražile od učesnika da identifikuju najveći prioritet za unapređenje zemlje, a Voda, energetska efikasnost i održivost životne sredine je rangiran kao prioritet broj 5 od ukupno petnaest. Ne postoje vodoprivredni objekti, što je veliki nedostatak potencijala eksploatacije voda u zemlji, kao i održavanja kvaliteta i količine vode. Objekti za suzbijanje poplava nisu ažurirani niti održavani od rata, s obzirom na to da je zemlja okružena rijekama, a gradovi se nalaze neposredno uz rijeke poput Vrbasa, Save, Drine i Bosne, štete od potencijalnih poplava bile bi ogromne. Jedina metoda čišćenja ili dezinfekcije koja se koristi za čišćenje vode je dezinfekcija hlorom. Većina općina i područja u zemlji ima pristup čistoj vodi. Nema prijavljenih područja kojima nedostaje vode. 2011. godine izvršeno je anketiranje, a rezultati tog istraživanja pokazali su da je većina ljudi zadovoljna kvalitetom i pristupom vodi.

Energija

Brana hidroelektrane na Drini, čijom izgradnjom je formirano Zvorničko jezero

Glavni izvori energije u Bosni i Hercegovini su ugalj i hidroenergija. Bosna i Hercegovina ne po posjeduje izvore nafte i prirodnog gasa pa je primorana uvoziti ih. U 2012. godini, približni hidropotencijal bio je 6.800 MW. Iskoriteno je samo 35% kapaciteta, što ga čini najnižom stopom eksploatacije u Evropi. Snabdijevanje plinom je nepouzdano jer postoji samo jedan cjevovod za transport prirodnog gasa. Ogrevno drvo se najčešće koristi za grijanje. Krajnja potrošnja energije, koja uključuje domaćinstva, industriju, saobraćaj i poljoprivredu, u porastu je od drastičnih padova devedesetih godina, uzrokovanih ratovima. Prema podacima iz 2008. godine, finalna potrošnja energije u Bosni i Hercegovini iznosila je 0,62 toe/stanovniku, što je znatno manje od prosjeka od 1,10 toe/stanovniku za države Zapadnog Balkana i prosjeka Evropske unije od 2,23 toe/stanovniku.

Potrošnja obnovljive energije iznosila je 575 ktoe, što je 9,59% ukupne potrošnje u 2008. godini. Predviđa se poboljšanje uslova za rad hidroelektrana, što će dovesti do smanjenja upotrebe fosilnih goriva. Visoke cijene nafte mogu obeshrabriti njenu širu upotrebu. Međutim, u poređenju sa regijom Zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina je lider u korištenju obnovljive energije. U 2008., jedina druga zemlja koja je zabilježila rast bila je Hrvatska, s rastom upotrebe obnovljive energije od 0,6%, u odnosu na 1,32% u BiH. Sve ostale zemlje, poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije, zabilježile su pad. Hidroelektrane učestvuju sa 51,8% udjela obnovljive energije, dok je udio biomase 48,14%, a geotermalne energije 0,04%.^[9]

Zaštićena područja

Location	Local Law Preservation Category^[10]	IUCN Category^[11]
Područje za upravljanje resursima "Univerzitetski grad"	Zaštićeno područje za upravljanje resursima	IV
Bardača	Ramsarsko područje - močvarno područje od međunarodnog značaja NA	NA
Blidinje	Zaštićeni krajolik - Ramsarsko područje	V
Pećina Đatlo	Nacionalni spomenik	III
Hutovo blato (Ramsarsko područje)	Zaštićeni krajolik - Ramsarsko područje	V
Prašuma Janj	Rezervat prirode	Ia
NP Kozara	Nacionalni spomenik	II
Jama Ledana	Nacionalni spomenik	III
Livanjsko polje	Močvarno područje od međunarodnog značaj	NA
Pećina Ljubačevo	Nacionalni spomenik	III
Prašuma Lom	Rezervat prirode	Ia
NS Pećina Orlovača	Nacionalni spomenik	III
Pećina Pavlova	Nacionalni spomenik	III
NS Prokoško jezero	Nacionalni spomenik	III
Zaštićeni krajolik Bijambare	Zaštićeni krajolik	V
Zaštićeni krajolik Konjuh	Zaštićeni krajolik	V
Zaštićeni krajolik Trebević	Zaštićeni krajolik	V
Pećina Ratuša	Nacionalni spomenik	III
NS Skakavac	Nacionalni spomenik	III
NP Sutjeska	Nacionalni park	II
NS Park prirode Tajan	Nacionalni spomenik	III
NP Una	Nacionalni park	II
Pećina Vagan	Nacionalni spomenik	III
Pećina Vjetrenica	Zaštićeni krajolik	V
Vrelo Bosne	Nacionalni spomenik	III
NS Žuta Bukva	Nacionalni spomenik	III

Reference

^ https://en.climate-data.org/europe/bosnia-and-herzegovina-244/ Bosna i Hercegovina - klima
^ "European Environment Agency".
^ ^a ^b "Biodiverzitet u Bosni i Hercegovini".
^ ^a ^b "Biološka raznolikost u Bosni i Hercegovini".
^ Grantham, H. S.; Duncan, A.; Evans, T. D.; Jones, K. R.; Beyer, H. L.; Schuster, R.; Walston, J.; Ray, J. C.; Robinson, J. G.; Callow, M.; Clements, T.; Costa, H. M.; DeGemmis, A.; Elsen, P. R.; Ervin, J.; Franco, P.; Goldman, E.; Goetz, S.; Hansen, A.; Hofsvang, E.; Jantz, P.; Jupiter, S.; Kang, A.; Langhammer, P.; Laurance, W. F.; Lieberman, S.; Linkie, M.; Malhi, Y.; Maxwell, S.; Mendez, M.; Mittermeier, R.; Murray, N. J.; Possingham, H.; Radachowsky, J.; Saatchi, S.; Samper, C.; Silverman, J.; Shapiro, A.; Strassburg, B.; Stevens, T.; Stokes, E.; Taylor, R.; Tear, T.; Tizard, R.; Venter, O.; Visconti, P.; Wang, S.; Watson, J. E. M. (2020). "Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity - Supplementary Material". Nature Communications. 11 (1): 5978. doi:10.1038/s41467-020-19493-3. ISSN 2041-1723. PMC 7723057. PMID 33293507.
^ "Mountain Areas in Europe". European Environmental Agency.
^ "Europe's Biodiversity - biological regions and seas". EEA Europe's Biodiversity, Alpine.
^ Popovic, Jovo. Kroz planine Bosne i Hercegovine.
^ "State of the Environment Report of Bosnia and Herzegovina". State of the Environment. 2012 – preko United Nations.
^ "Protected Areas in Bosnia and Herzegovina". Tableau Public.
^ "Protected Areas Categories". International Union for Conservation of Nature.

Vanjski linkovi

[1] ttps://en.climate-data.org/europe/bosnia-and-herzegovina-244/ Bosna i Hercegovina - klima

[2] "European Environment Agency".

[Eu_info-3] "Biodiverzitet u Bosni i Hercegovini".

[CHM-4] "Biološka raznolikost u Bosni i Hercegovini".

[FLII-Supplementary-5] Grantham, H. S.; Duncan, A.; Evans, T. D.; Jones, K. R.; Beyer, H. L.; Schuster, R.; Walston, J.; Ray, J. C.; Robinson, J. G.; Callow, M.; Clements, T.; Costa, H. M.; DeGemmis, A.; Elsen, P. R.; Ervin, J.; Franco, P.; Goldman, E.; Goetz, S.; Hansen, A.; Hofsvang, E.; Jantz, P.; Jupiter, S.; Kang, A.; Langhammer, P.; Laurance, W. F.; Lieberman, S.; Linkie, M.; Malhi, Y.; Maxwell, S.; Mendez, M.; Mittermeier, R.; Murray, N. J.; Possingham, H.; Radachowsky, J.; Saatchi, S.; Samper, C.; Silverman, J.; Shapiro, A.; Strassburg, B.; Stevens, T.; Stokes, E.; Taylor, R.; Tear, T.; Tizard, R.; Venter, O.; Visconti, P.; Wang, S.; Watson, J. E. M. (2020). "Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity - Supplementary Material". Nature Communications. 11 (1): 5978. doi:10.1038/s41467-020-19493-3. ISSN 2041-1723. PMC 7723057. PMID 33293507.

[6] "Mountain Areas in Europe". European Environmental Agency.

[7] "Europe's Biodiversity - biological regions and seas". EEA Europe's Biodiversity, Alpine.

[8] Popovic, Jovo. Kroz planine Bosne i Hercegovine.

[:0-9] "State of the Environment Report of Bosnia and Herzegovina". State of the Environment. 2012 – preko United Nations.

[10] "Protected Areas in Bosnia and Herzegovina". Tableau Public.

[11] "Protected Areas Categories". International Union for Conservation of Nature.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]