Wikipedia

Odnosi Bosne i Hercegovine i Poljske

Bosanskohercegovačko-poljski odnosi jesu međusobni odnosi Bosne i Hercegovine i Poljske.

Amb. Jarosław Lindenberg na pozadini zastava Poljske i BiH (2021.)
Zamjenici ministra vanjskih poslova Josip Brkić i Szymon Szynkowski vel Sęk (2022.)

Republika Poljska priznala je nezavisnost Bosne i Hercegovine 30. aprila 1992. godine. Diplomatski odnosi između njih uspostavljeni su 22. decembra 1995. godine. U početku je Bosni i Hercegovini bio akreditovan poljski ambasador sa sjedištem u Ljubljani. U proljeće 1999. godine u Sarajevu je osnovan Generalni konzulat Republike Poljske, a ambasada je 23. maja 2001. godine. Ambasada BiH u Varšavi počela je sa radom 18. aprila 2006.[1] godine. Obje zemlje su objavile da će, u okviru pravne sukcesije, među njima obavezivati nekoliko sporazuma koje su zaključile Narodna Republika Poljska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija.[2]

Od 1996. godine Poljski vojni kontingent u Bosni i Hercegovini je stacioniran u BiH, prvobitno kao dio snaga NATO-a SFOR, a od 2004. godine kao dio misije EUFOR-a Althea.[2] Glavni zadaci Poljskog vojnog kontigenta su: obuka i izgradnja vojnih sposobnosti Oružanih snaga BiH, praćenje sigurnosne situacije, saradnja sa predstavnicima lokalnih vlasti, javnih institucija i nevladinih organizacija.[3]

Trgovinski promet između Poljske i BiH u 2021. godini iznosio je 400 miliona eura (izvoz iz Poljske 282 miliona eura, uvoz 118 miliona eura). Poljske investicije u BiH na kraju 2019. godine iznosile su 24,6 miliona eura.[4]

Početkom 1990-ih godina na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu osnovan je Odsjek za poljski jezik i književnost. Osim domaćih kadrova (uključujući Nenada Vukovića, Orhana Wasilewskog), u njegovom stvaranju učestvovali su i slavisti sa zagrebačkih i beogradskih univerziteta, poput Zdravka Malića, Gordane Jovanović. Zbog izbijanja rata 1992. godine Odsjek je zatvoren.[5] 2020. godine obnovljen je kurs poljskog jezika na Univerzitetu u Sarajevu.[6]

Polonija i Poljaci u Bosni i Hercegovini uredi

Glavni članak: Poljaci u Bosni i Hercegovini

Broj poljskih državljana koji žive u BiH procjenjuje se na oko 300 ljudi. Broj Poloniji u BiH također se procjenjuje na 300 ljudi; oni su potomci ljudi raseljenih iz Galicije krajem 19. stoljeća. Oni su koncentrisani u udruženjima poljske zajednice u Banja Luci, Gradišci, Prnjavoru i Sarajevu.[7]

Reference uredi

  1. ^ "Stosunki Polski z BiH". sarajewo.msz.gov.pl (jezik: poljski). Arhivirano s originala, 14. 9. 2017. Pristupljeno 4. 5. 2022.
  2. ^ a b "Bośnia i Hercegowina". Polska w Bośni i Hercegowinie - Portal Gov.pl (jezik: poljski). Arhivirano s originala, 1. 2. 2022. Pristupljeno 4. 5. 2022.
  3. ^ "PKW EUFOR/MTT". sarajewo.msz.gov.pl (jezik: poljski). Arhivirano s originala, 14. 9. 2017. Pristupljeno 4. 5. 2022.
  4. ^ "Bośnia i Hercegowina. Informacja o stosunkach gospodarczych z Polską". Ministerstwa Rozwoju, Pracy i Technologii (jezik: poljski). 2021. Arhivirano s originala, 29. 1. 2022. Pristupljeno 4. 5. 2022.
  5. ^ Komšić, Ivo, ured. (2010). Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010). Sarajevo: Filozofski fakultet. str. 290. ISBN 978-9958-625-15-2.
  6. ^ "Kurs poljskog jezika se vraća u Sarajevo nakon 30 godina". Hocu.ba. 7. 11. 2020. Arhivirano s originala, 24. 11. 2020. Pristupljeno 4. 5. 2022.
  7. ^ "Polacy w Bośni i Hercegowinie". sarajewo.msz.gov.pl. 3. 4. 2016. Arhivirano s originala, 3. 4. 2016. Pristupljeno 4. 5. 2022.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Odnosi_Bosne_i_Hercegovine_i_Poljske&oldid=3423048"