O Fortuna (Orff)

"O Fortuna" jest stavak u Carl Orffovoj kantati Carmina Burana iz 1935-1936. s kojim počinju dijelovi uvoda i završetka kantate, oba pod nazivom "Fortuna Imperatrix Mundi". Kantata je zasnovana na istoimenoj srednjovjekovnoj zbirci poezije za galjardu (vrsta renesansnog plesa i muzike) iz koje pjesma "O Fortuna" daje riječi koje se pjevaju u stavku. Tokom svog vremena bila je dobro prihvaćena i ušla je u popularnu kulturu korištenjem u drugim muzičkim djelima, reklamama i zvučnim zapisima počev od kasnog 20. vijeka.

Kompozicija

"O Fortuna" Carl Orff (30 sekundi)

Imate probleme kod slušanja ove datoteke? Pogledajte pomoć oko medija.

„O Fortuna“ je srednjovjekovna latinska golijardska pjesma napisana u 13. vijeku, neizvjesnog autorstva.^[1] Riječ je o pritužbi protiv boginje sreće, sadržanoj u zbirci poznatoj kao Carmina Burana. Carl Orff se susreo sa zbirkom 1934. i radio je sa latinskim i grčkim entuzijastom, Michelom Hofmannom, da odabere i organizira 24 pjesme u libreto. Orf je komponovao svoju Carminu Burana, koristeći libreto, 1935–36. Prvi put ju je izvela Frankfurtska opera 8. juna 1937. godine. Kantata se sastoji od 25 stavaka u pet sekcija, pri čemu "O Fortuna" daje kompozicioni okvir, pojavljuje se kao prvi stavak i repriziran za dvadeset i peti, oba u odjeljcima pod nazivom "Fortuna Imperatrix Mundi".

Scott Horton napisao je u Harper's Magazinu da tekst pjesme naglašava kako je malo ljudi, u vrijeme kada je napisana, "osjetilo bilo kakvu kontrolu nad svojom sudbinom", dok istovremeno "zvoni strašću prema životu, zahtjevom da se zgrabe i čuvaju slatki trenuci koje pruža jadno ljudsko postojanje."

Detalj iz minijature Rota Fortunae koja se pojavljuje u Carmina Burana, Bavarska državna biblioteka u Minhenu.

Orff je bio inspirisan i pjesmom i srednjovjekovnim simbolom Rota Fortunae, ili Točkom sreće, koji boginja Fortuna nasumično vrti, uzrokujući da neki ljudi pate dok drugi pronalaze bogatstvo. Ponavljanje muzičke pratnje čini poređenje sa okretanjem točka. Rota Fortunae se pojavljuje u verziji zbirke poezije poznatoj pod nazivom Codex Buranas. Ponavljanje muzičke pratnje čini poređenje s okretanjem točka.^[2]^[3]

Reference

^ Horton, Scott (7. 9. 2008). "O Fortuna!". Harper's Magazine. Pristupljeno 18. 4. 2021.
^ Clem, David (2021). "Medievalism goes Commercial: The Epic as Register in Contemporary Media". u Deaville, James Andrew; Tan, Siu-Lan; Rodman, Ronald W. (ured.). The Oxford Handbook of Music and Advertising. New York. str. 488–504. ISBN 0-19-069127-1. OCLC 1195817243.
^ Stein, Jack M. (Summer 1977). ""Carmina Burana" and Carl Orff". Monatshefte. 69 (2): 121–130. ISSN 0026-9271. JSTOR 30156812.

[:0-1] Horton, Scott (7. 9. 2008). "O Fortuna!". Harper's Magazine. Pristupljeno 18. 4. 2021.

[:1-2] Clem, David (2021). "Medievalism goes Commercial: The Epic as Register in Contemporary Media". u Deaville, James Andrew; Tan, Siu-Lan; Rodman, Ronald W. (ured.). The Oxford Handbook of Music and Advertising. New York. str. 488–504. ISBN 0-19-069127-1. OCLC 1195817243.

[3] Stein, Jack M. (Summer 1977). ""Carmina Burana" and Carl Orff". Monatshefte. 69 (2): 121–130. ISSN 0026-9271. JSTOR 30156812.

[1]

[2]

[3]