Novo Selo (Franz Josefsfeld)

Novo Selo (Franz Josefsfeld), predstavlja jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila. Nalazi se u općini Bijeljina, Bosna i Hercegovina. Proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. .

Nacionalni spomenik sačinjavaju: glavna ulica u selu (šor), crkva i pet objekata duž ulice koje su izgradili njemački kolonisti poslije 1885. godine.

Lokacija

Novo Selo nalazi se u sastavu grada Bijeljina, udaljeno oko 3 km prema sjeveroistoku. Prema geografskom položaju pripada području Semberije. Do sela vodi saobraćajnica koja ujedno predstavlja i glavnu ulicu u selu.

Historija

Doseljavanje Nijemaca na područje jugoistočne Evrope, na području oko toka rijeke Dunava i Save počelo je nakon Karlovačkog mira 1699. godine, kada se granica između Osmanlijskog carstva i zapadnoevropskih država uglavnom zadržala na slivovima ovih rijeka. Doseljene Nijemce, starosjedioci Mađari i Južni Slaveni nazivali su Švabama.

Najbrojnija doseljavanja stanovnika njemačkog porijekla u Bosnu i Hercegovinu vežu se za period Austrougarske okupacije. Austrougarska vlada poticala je svoje stanovništvo svih društvenih struktura da se dosele na teritoriju Bosne i Hercegovine, tako da su u ovom periodu zabilježene masovne migracije iz svih dijelova Austro-Ugarske, odnosno doseljavanje Austrijanca, Čeha, Slovaka, Mađara, Poljaka, Rusa, Ukrajinaca, Slovenca, Italijana i Nijemaca.

Na teritoriji današnjeg Novog Sela u blizini Bijeljine formirana je njemačka kolonija Franc Joseph – Feld, sjedište evangelističke župne zajednice, koja je imala svoje filijale u Branjevu, Dugopolju i Brčkom.

Odmah po dolasku na ove prostore žitelji su izgradili za to doba velike i prostrane kuće od naboja (zidovi od sabijene zemlje), ušorene u dva reda pored glavne ceste. Svaka je kuća imala u pozadini 2–3 dunuma bašče.

Godine 1889. Novo Selo bilo je naseljeno sa 121 porodicom kolonista, a 1890. godine zabilježen je broj od 737 stanovnika Novog Sela, koji su osnovali svoju općinu, otvorili osnovnu školu i u svom posjedu imali 434 jutra zemlje, a obrađivali oko 1284 jutra zemlje. Bavili su se zemljoradnjom

Ukidanjem austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini 1918. godine, njemački kolonisti dobijaju status nacionalne manjine i populacija direktno vezana za rad i djelovanje austrijske vlade uglavnom se iselila.

Na teritoriji Novog Sela, 1946. godine, osnovano je Državno poljoprivredno dobro – Novo Selo, koje danas nosi naziv Semberija. Teritorija koju je obuhvatalo ovo imanje podrazumijevala je 650 ha konfiskovanog zemljišta, sa objektima, infrastrukturom, stokom i mehanizacijom.

Opis

Osnovni koncept sela ostao je sačuvan do danas i vidljiv je u matrici osnovne ulične mreže, položaju crkve i pet preostalih očuvanih objekata sa obje strane glavne ulice (šora) koji potiču iz perioda naseljenosti njemačkim stanovništvom.

Crkva pripada tipu jednobrodnih građevina sa tornjem – zvonikom, apsidom i bočnim aneksom – sakristijom. Ukupni vanjski gabariti crkve iznose 33 m x 15,64 m.

Ostali objekti predstavljaju panonske / švapske /, srijemske troprostorne kuće sa trijemom. Postavljene su na regulacionoj liniji ulice i dužom bočnom stranom na ivici susjedove parcele. Zid koji gleda prema susjedu nema otvore, jer poštuje intimu susjedovog dvorišta. Kućni prostori, odnosno sadržaji nižu se po dubini dvorišta po određenoj hijerarhiji, važnosti. Ulična fasada objekta sa pješačkim ulazima i kapijom odvaja javni život ulice od privatnog života unutar parcele objekta.

Ostatak parcele uz kuću čini dvorište. Obično je prvo, a iza njega drugo dvorište odijeljeno ogradom.

Vanjski linkovi

• Josefsfeld - nacionalni spomenik