Nekropola Crkvina (Zgošća)
Nekropola Crkvina (Zgošća) je srednjevjekovni arheološki lokalitet u Donjoj Zgošći kod Kaknja, Bosna i Hercegovina.[1]
Arheologija
urediIstraživanja nekropole Crkvina u Donjoj Zgošći kod Kaknja, smještene u srednjevjekovnoj župi Trstivnici, u samom srcu srednjovjekovne bosanske države, traju još od 1888. godine (Asboth) kada su objavljeni prvi podaci vezani za dobro poznati sljemenjak i stupac s ovoga lokaliteta.
Istraživanja nekropole iz Zgošće nastavio je Đorđe Stratimirović, koji u Glasniku Zemaljskog muzeja iz 1891. godine prvi put iznosi opšte podatke o ovom lokalitetu pod nazivom Crkvina i stećima koji se tu nalaze. Osim otkopavanja temelja crkvice na platou i tipološkog selektiranja nađenih stećaka, Stratimirović se zadržava na analizi dva stećka – velikog sljemenjaka i stupca.
Stratimirović je stećke datirao u drugu polovinu XIV. stoljeća, ističući kako je to djelo dalmatinskog majstora. Naveo je kako se na sjevernoj strani sljemenjaka nalaze dvije pločice na kojima je bio natpis, tada već sasvim izlizan, a na kojima su se još mogla razaznati posljednja dva ćirilska slova, odnosno slova i poluglasa - HЬ
Godine 1926, Stratimirović je ponovo pisao o stećku - sljemenjaku i došao do zaključka da je to grob Stjepana II Kotromanića koji je umro 1353. godine.
Interesantna su i njegova tumačenja stećaka u cjelini, s obzirom na njihov položaj u odnosu na crkvu i jedne na druge, te konstatacijâ da je pet osoba sahranjenih ispod „velikih” stećaka zapravo u krvnome srodstvu. Po njemu bi tako dva stećka oblika sanduka ("blizanci") pripadala mužu i ženi, roditeljima velikoga gospodina sahranjenog ispod sljemenjaka, a stubac svećeniku – djedu bosanske crkve koji je za života bio odan svome gospodaru ispod sljemenjaka
Sistematičnija arheološka iskopavanja provedena su 1948. pod vođstvom Dimitrija Sergejevskog. Pronađeni su temelji crkve dimenzija oko 6 x 7 m iz antičkog vremena, koja je kasnije nadograđivana. Crkva je razrušena prije postavljanja stećaka u nju (otkriveni su stećci bez ukrasa unutar temelja građevine).
Najnovija multidisciplinarna istraživanja obavljena su u toku 2011. godine pod vođstvom Lidije Fekeže-Martinović u sklopu projekta „Tajna zgošćanskih stećaka”.[1]
Zgošćanski stećak
urediPomenuti sljemenak iz Zgošće, po svojoj veličini, umjetničkoj obradi i ornamentici, predstavlja jedan od najreprezentativnijih primjera pronađenih stećaka. U Zemaljski muzej u Sarajevu stećak je prenesen 1913. godine.[2]
Stupac iz Zgošće
urediU svom ilustrativnom prilogu Stratimirović je naveo dimenzije cijele, tada već djelomično devastirane nekropole, temelja manje crkve i svih stećaka koje je evidentirao i na karti. Od pet većih stećaka autor izdvaja dva koja su bogato reljefno obrađena: "veliki stećak sljemenjak" i stup (stećci "III" i "IV"). Stup je pozicioniran u središnjem dijelu nekropole. Ovaj je podatak za daljnje analize veoma važan iz dva razloga: 1. To je jedini uspravni stećak na ovom lokalitetu koji se svojom visinom izdvaja; 2. U njegovu se vrhu na sve četiri strane nalazi epitaf na čijem početku se spominju dvojica braće, a zatim navode imena: Dragiša, Bakula ili Batalo, Stanko i Tvrtko.
Nacionalni spomenici
urediDanas se oba nadgrobna spomenika nalaze u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, kao dio zbirke sa 33 kamena spomenika iz srednjeg vijeka. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. juna 2019. godine, donijela je odluku da se zbirka proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3][4] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić (predsjedavajući), Goran Milojević i Radoje Vidović.
Reference
uredi- ^ a b "Ema Mazrak: Stećak sljemenjak iz Donje Zgošće kod Kaknja - novo ikonografsko tumačenje". CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija - Izvornik: Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo (1330-7487) 36 (2012); 99-132. Pristupljeno 31. 8. 2022.
- ^ "Zgošćanski sljemenjak". Zemaljski muzej. Pristupljeno 31. 7. 2022.
- ^ "Nacionalni spomenici u Sarajevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2022.[mrtav link]
- ^ "Zbirka antičkih i srednjovjekovnih kamenih spomenika u Zemaljskom muzeju u Sarajevu" (PDF). Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2022.[mrtav link]
