Nacionalna biblioteka Malte
Nacionalna biblioteka Malte referentna je biblioteka na Trgu Republike u Valletti. Osnovao ju je veliki meštar Emmanuel de Rohan-Polduc 1776. iz zbirke viteza Louisa Guérina de Tencina. Ima najveću zbirku knjiga i radova objavljenih na Malti ili onih čiji su autori Maltežani uz onu Univerziteta Malte. Sadrži i arhive Reda sv. Ivana Krstitelja, Univerziteta u Mdini i Univerziteta u Valletti.
| Bibljoteka Nazzjonali ta' Malta | |
 Fasada Biblioteke 2020. | |
| Otvorena | 1776 (sporno)[1] |
|---|---|
| Lokacija | Valletta, Malta |
| Adresa | Trg Republike |
| Koordinate | 35°53′54″N 14°30′48″E / 35.89833°N 14.51333°E |
| Vrsta | Nacionalna biblioteka |
| Veličina | 402.000 predmeta |
| Veb-sajt | maltalibraries.gov.mt |
Smještena je u neoklasicističkoj zgradi s kraja 18. stoljeća u centru grada, u blizini Palače velikog meštra, koju su projektirali poljsko-italijanski arhitekti Stefano Ittar i njegov sin Sebastiano.
Historija
urediPorijeklo Biblioteke seže u 1555. godinu, kada je veliki meštar Claude de la Sengle naredio da se sve knjige koje su pripadale preminulim članovima Reda svetog Ivana predaju u riznicu Reda.[2]
Godine 1760. Louis Guérin de Tencin, sudski izvršitelj Reda, kupio je zbirku od 9700 knjiga koje su pripadale Joaquínu Fernándezu de Portocarreru za 7000 skudija. Godinu kasnije otvorio je javnu biblioteku u zgradi poznatoj kao Il Forfantone u Valletti, koja je sadržavala knjige iz njegove vlastite knjižnice, kao i Portocarrerovu zbirku, biblioteku zapovjednika Sainte-Jaya (koja se prije čuvala u sakristiji Konkatedrale sv. Ivana) te knjige koje su darovali članovi Reda. De Tencin je imenovao Giovannija Pietra Francesca Agiusa de Soldanisa bibliotekarom, a sam mu je davao plaću. De Tencin je umro 1766. prije nego što je uspio osigurati sredstva za održavanje Biblioteke.[3]
Godine 1776. veliki meštar Emmanuel de Rohan-Polduc službeno je osnovao Bibliothecu Publicu, a nazvana je i Bibliotheca Tanseana u De Tencinovu čast. Forfantone je smatran pretijesnim za smještaj nove biblioteke, pa je italijanski arhitekt poljskog porijekla Stefano Ittar dobio narudžbu za projektiranje nove zgrade biblioteke 1786. Zgrada je izgrađena na mjestu Conservatorije, gdje su bile pohranjene zlatne i srebrne poluge Reda.[3] Dovršena je 1796, ali je nekoliko godina ostala prazna zbog francuske invazije 1798. Na kraju ju je 4. juna 1812. svečano otvorio civilni povjerenik Hildebrand Oakes i postala je poznata kao Malteška javna biblioteka.[4]
Postala je depozitarna biblioteka po Zakonu br. II iz 1925, a 1936. dobila je naslov Kraljevske malteške biblioteke od kralja Đorđa V. Godine 1937. arhiva Reda prebačena je u Biblioteku iz Javnog registra.[2]
Godine 1976. otvorena je Centralna javna biblioteka u Floriani, a biblioteka u Valletti postala je istraživačka i referentna biblioteka poznata kao Nacionalna biblioteka Malte.[2]
Arhitektura
uredi
Zgrada je rani primjer neoklasicističke arhitekture na Malti.[5] Ima simetričnu fasadu s dorskim i jonskim stubovima. Prvi sprat oslonjen je na ložu, s glavnim vratima u središtu. Balkon s balustradama je iznad vrata, a podupiru ga dorski i jonski stubovi.[6] Zgrada je poznata i po monumentalnom neoklasicističkom stepeništu, koje se proteže od glavnog ulaza do gornjih spratova.[7]
Dokazi pokazuju da je, iako je Stefano bio glavni arhitekt, njegov sin Sebastiano Ittar nastavio dizajn nakon što mu je otac umro prije nego što je dovršio posao.[8]
Zgrada je uvrštena na Spisak starina 1925.[9] Sada je označena kao nacionalni spomenik prvog stepena, a uvrštena je i na Nacionalni spisak kulturnih dobara Malteških otoka.[6]
Kolekcije
uredi
- Pie postulatio voluntatis, bula pape Paskala II iz 1113. kojom se potvrđuje osnivanje Reda svetog Ivana;[10]
- arhiva Reda svetog Ivana od srednjeg vijeka do 1798;[11]
- arhiva Riznice Reda;[11]
- arhiva univerzitetâ u Mdini i Valletti od 1450. do 1818;[11]
- kodeksi i rukopisi iz 1617;[12]
- 60 inkunabula, uključujući Kvintilijanovo Obrazovanje govornika (1476), Caoursinova djela Obsidionis Rhodiae urbis descriptio (1480) i Rhodiorum Historia (1496), Ptolemejevu Kosmografiju (1490), Privilegia Ordinis Sancti Joannis Hierosolymitani a Summis Pont. concessa (1495) i Plautove Komedije (1499);[13]
- velika kolekcija Melitensije (knjige, pamfleti, novine i tome slično čiji su autori Maltežani ili su povezani s Maltom), uključujući neke od najranijih novina izdavanih na Malti (kao što su Journal de Malte, Foglio d'Avvisi, L'Argo, Il Cartaginese i Giornale di Malta);[13]
- mape koje datiraju od 16. do 20. stoljeća, uključujući mape lokalnih puteva, fortifikacija i arheoloških nalazišta;[13]
- kolekcija fino uvezanih knjiga, uključujući sveske izrađene za Luja XV, kasnije donirane De Tencinu.[13]
Reference
uredi- ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano (PDF) s originala, 15. 4. 2016. Pristupljeno 15. 4. 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ a b c "History". Biblioteke Malte (jezik: engleski). Ministarstvo obrazovanja. Arhivirano s originala, 3. 2. 2014.
- ^ a b Victor F. Denaro (1959). "Houses in Kingsway and Old Bakery Street, Valletta" (PDF). Melita Historica (jezik: engleski). 2 (4): 204–205. Arhivirano s originala (PDF), 11. 12. 2015.
- ^ Charlene Vella (24. 6. 2012). "An icon of learning and historical importance". Times of Malta (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 4. 10. 2015.
- ^ Michael Ellul (1988). "Punti d'incontro nell' architettura a Malta e in Sicilia" (PDF). Journal of Maltese Studies (jezik: italijanski). 18: 189–196. Arhivirano s originala (PDF), 2. 5. 2019.
- ^ a b "Bibliotheca" (PDF) (jezik: engleski). Nacionalni spisak kulturnih dobara Malteških otoka. 28. 12. 2012. Arhivirano s originala (PDF), 6. 12. 2015.
- ^ Conrad Thake (1. 8. 2007). "Scenographic Baroque Staircases (Part 2)". The Malta Independent (jezik: engleski). Pristupljeno 14. 6. 2016.
- ^ "Firma tikkonferma li pjanti tal-Belt mill-aħħar żminijiet tal-Kavallieri huma ta' Ittar". TVM News (jezik: malteški). 11. 4. 2015. Pristupljeno 30. 9. 2024.
- ^ "Protection of Antiquities Regulations 21st November, 1932 Government Notice 402 of 1932, as Amended by Government Notices 127 of 1935 and 338 of 1939" (jezik: engleski). Malteška uprava za životnu sredinu i planiranje. Arhivirano s originala, 19. 4. 2016.
- ^ "Nine hundred years since the recognition by Pope Paschal II" (jezik: engleski). Malteški red. Arhivirano s originala, 16. 10. 2015.
- ^ a b c "Archives" (jezik: engleski). Ministarstvo obrazovanja. Arhivirano s originala, 8. 10. 2014.
- ^ "Catalogues" (jezik: engleski). Ministarstvo obrazovanja. Arhivirano s originala, 10. 3. 2015.
- ^ a b c d "Collections" (jezik: engleski). Ministarstvo obrazovanja. Arhivirano s originala, 10. 3. 2015.
Dodatna literatura
uredi- Mark Anthony Falzon, "A library unlovely in lace", Times of Malta, 2. 8. 2015. (en)
Vanjski linkovi
uredi
- Zvanična stranica (mt) (en)