Salih Sidki Hadžihuseinović

Salih Sidki Hadžihusejnović Muvekkit
Salih Sidki Hadžihusejnović Muvekkit
Rođenje	1825.; Sarajevo (po drugim izvorima Čajniče)
Smrt	12. mart 1888.; Sarajevo
Zanimanje	Historičar
Značajna djela	Tarih-i Bosna (Povijest Bosne)

Salih Muvekkit-Hadžihuseinović (Salih Sidki Muvekkit Hadžihuseinović; 1825 – 12. mart 1888)^[1] bio je bošnjački historičar.

Biografija

Salih Hadžihusejnović rođen je u Sarajevu (u drugim izvorima u Čajniču) 1825. Sin je hadži Husejnov, a unuk Fazlullaha, koji je rodom iz Čajniča. U Sarajevu je završio mekteb, a kasnije Đumišića medresu. Bavio se astronomijom, geografijom i historijom. Napravio je i dva globusa koji se danas čuvaju u muzeju Gazi Husrev-begove biblioteke. Prvobitno je radio kao imam, a kasnije se bavio historijom Bosne i Hercegovine i astronomijom. Nakon osnivanja Gazi Husrev-begove muvekkithane 1859, Hadžihusejnović je izabran za prvog muvekkita (mjerilac vremena) i ovaj posao obavlja narednih 30 godina. Pet godina kasnije postao je bibliotekar u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u kojoj je izvršio prvi popis njenog knjižnog i rukopisnog fonda. Dok je obavljao dužnost muvekkita uređivao je Takvime za Bosnu i Hercegovuinu i kalendar u salnamama. Pored historiografije, Muvekkit se bavio i pisanjem poezije. Njegov najpoznatiji rad ove vrste jeste "Carski namjesnici u Bosni", koje se smatra prvim proznim tekstom Bošnjaka na bosanskom jeziku napisan ćirilicom. Ovo djelo je objavljeno u Bosanskom vjestniku, br. 11 i 12, 1867. godine. Bavio se i kaligrafijom i prepisao je djelo Siradžijja. Poznavao je sva tri orijentalna jezika: arapski, turski i perzijski jezik. Imao je dva sina: Akif-efendiju i Huseina. Prvi sin Akif-efendija je bio muvekkit Gazi Husrev-begove džamije i bibliotekar Gazi Husrev-begove biblioteke.^[2]^[3] Drugi sin Husejn Husni-efendija Hadžihusejnovć Muvekitović je također bio muvekkit u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i pisar u Upravi Gazi Husrev-begovog vakufa. Napisao je Bosansko-tursko-perzijsko-arapski riječnik. Husejn je umro 1899.^[4].

Muvekit je poznat kao autor značajnoga djela "Tarih-i-Bosna" napisanog na turskom jeziku i objavljenoga prvi puta u prijevodu na bosanski kao "Povijest Bosne", 1999. u Sarajevu. Ta veoma opsežna knjiga (u prijevodu preko 1.400 stranica većega formata B5) opisuje historiju Bosne od turskoga osvojenja nadalje, sve do austrijske okupacije 1878. Muvekkit nije kritički historičar modernoga kova, ali je erudicijom, racionalnim pristupom, korištenjem raznorodnih izvora (pisac se služio tekstovima na orijentalnim jezicima, ali i objavljenim radovima u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu u njegovo doba) stvorio kompendij. Dotadašnja historiografija o BiH temeljena je skoro isključivo na zapadnim izvorima (Farlatti, Orbini), pa je Muvekkitovo djelo korektiv, što se pokazalo plodotvornim u kasnijim historijskim studijama kada su se rani turski defteri koje je objelodanio turski historičar Omer Lufti Barkan pokazali neprocjenjivim za historiju rane osmanske Bosne.

Iako Muvekkitovo djela ima nemali broj imaginativnih mjesta (napose o staroj prošlosti i prethistoriji, o čemu je pisac nasljedovao nekritične hrvatske historičare poput Orbinija), njegovo djelo je u cjelini monumentalna studija i vrelo obilja informacija koje uprkos objavljivanju i prijevodu još nije steklo mjesto koje zaslužuje u sintetskim historiografskim djelima posvećenima Bosni i Hercegovini. Koliko su se drugi historičari koji su pisali o BiH (Vladimir Corovic, Dominik Mandiić, Krunoslav Draganović, Sima Ćirković) služili njegovim djelom, ostaje tek da se utvrdi. Ušao je u repertoar standardne literature modernih turkologa i orijentalista koji proučavaju uticaj Osmanlija na područja Bosne, Srbije i Hrvatske (Moačanin, Popović).

Umro je 12. marta 1888. godine u Sarajevu i ukopan je u mezarju džamije Vinograd.

Galerija

Kalendar (Takvim) koji je izradio Salih Sidki Hadžihusejnović 1868. godine. Danas se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Globus Saliha Hadžihusejnovića Muvekkita (1861.)
Tarih-i Bosna (Povijest Bosne). Napisao Salih Sidki Hadžihusejnović. Danas se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Reference

^ Kreševljaković, Hamdija (1991). Izabrana djela IV. Sarajevo: Veselin Masleša. str. 234 i 277.
^ http://isamveri.org/pdfdkm/13/DKM133334.pdf
^ Šeko, Mahira (31. 12. 2007). "Cultural elements in "History of Bosnia", of the author Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekkit". Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke (jezik: engleski). 14 (25–26): 193–232. ISSN 2566-3267.
^ Handžić, Mehmed, (1999), Teme iz književne historije, str. 380, Sarajevo: Ogledalo

Vanjski linkovi

[1] Kreševljaković, Hamdija (1991). Izabrana djela IV. Sarajevo: Veselin Masleša. str. 234 i 277.

[2] ttp://isamveri.org/pdfdkm/13/DKM133334.pdf

[3] Šeko, Mahira (31. 12. 2007). "Cultural elements in "History of Bosnia", of the author Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekkit". Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke (jezik: engleski). 14 (25–26): 193–232. ISSN 2566-3267.

[4] Handžić, Mehmed, (1999), Teme iz književne historije, str. 380, Sarajevo: Ogledalo

[1]

[2]

[3]

[4]

Salih Sidki Hadžihusejnović Muvekkit
Rođenje	1825. Sarajevo (po drugim izvorima Čajniče)
Smrt	12. mart 1888. Sarajevo
Zanimanje	Historičar
Značajna djela	Tarih-i Bosna (Povijest Bosne)