Moštre (srednji vijek)
Moštre (u srednjovjekovnim izvorima: Moištri, Moištre) bile su srednjovjekovno mjesto gdje se nalazio dvor Bosanskog kraljevstva i gdje je Crkva bosanska imala visoko učilište. To je slabo istraženo arheološko područje srednjovjekovne visočke doline.
Kraljevski dvor i visoko učilište uredi
O visokom učilištu u Moštru govore četiri historijska spisa potekla od protivnika Crkve bosanske. U Moštrima se nalazila kuća krstjana,[1] gdje je Crkva bosanska obavljala svoje javne poslove i imala visoko učilište bosanske vjerske organizacije.[2][3] U Moštrima se i povremeno nalazio banski i kraljevski dvor odakle su pisane povelje kao što je povelja bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića izdata u U hiži velikiog gosta Radoslava iz 1322. godine a kao svjedoci pojavljuju se svećenici Crkve bosanske, veliki Djed Radoslav, veliki gost Radoslav, te starci Radomir, Žubomir i Vučko, koji su prisustvovali ovom događaju izdavanja povelje knezu Vukoslavu Hrvatiniću. Tu je sačuvan veliki pečat Stjepana, kojeg ispočetka upotrebljava i mladi ban Tvrtko. Kasnije će Tvrtko postati kralj, pa će na dvoru u Moštrima, 1380. izdati povelju Hrvoju Vukčiću (Писaно вь двор крaлaвьствa ми на моищтри мцa мaрьтa 12 днь тога лъто рожьтвa хрстовa 1380 / Pisano na dvoru kraljevstva moga u Moštrima mjeseca marta 12 dana ovoga ljeta od rođenja Hristova 1380).
Iako ostaci moštarskih građevina ili kompleksa građevina još uvijek nisu arheološki potvrđeni, postoji mogućnost da su na prostoru današnjih Gornjih Moštra s obzirom da se naselje nalazi na manjem poluotoku koji je oblikovala rijeka Bosna.[4] Ime Moštre izvorno potiče od latinske riječi magister koja je kroz historiju pojmovno održavala čitav niz različitih sadržina (npr. najviši, učitelj, upravitelj).[5] U drugoj polovini dvadesetih godina 14. vijeka se spominje u krstjanskoj hiži u Moištri koja je nazvana imenom njenog starješine, gosta Radoslava.[6] Budući da se tu na okupu našla “sva crkva”, djed vjerovatno nije imao stalnog boravišta iz kojeg bi vodio crkvene poslove, nego je dužnosti obavljao iz neke od krstjanskih hiža, kao što je bila hiža gosta Radoslava u Moištri.[7]
Također pogledajte uredi
Literatura uredi
- Anđelić, Pavao (1984), Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 101-309, lat., Skupština Općine Visoko
Reference uredi
- ^ Anđelić 1984, str. 125.
- ^ Đ. Basler (njegovo nav. dj. p. 273.)
- ^ Dr. Pavao Anđelić - Bobovac i Kraljeva Sutjeska : Sarajevo, 1973. 231-258.
- ^ Regan, Krešimir. "Katarina-prijelom" (jezik: engleski). journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ^ „Antičko naselje uz Zimošnicu u Moštrima kod Visokog“, Spomenica Ibrahima Karabegovića, Zbornik radova, Institut za historiju, 2013, Sarajevo
- ^ Thallóczy, Istraživanja, 405; 11; Anđelić, Visoko, 124-127
- ^ Thallóczy, Istraživanja, 405; usp. što o tome misli Kniewald, Hierarchie, 586
Vanjski linkovi uredi
- Antičko naselje uz Zimošnicu u Moštrima kod Visokog
- Bosna u 14. stoljeću: Učilište sa međunarodnom reputacijom - Al Jazeera Balkans