Mladen Stahuljak

hrvatski kompozitor, dirigent i profesor
Nema pregledanih verzija ove stranice, što znači da možda nije provjereno odgovara li standardima projekta.

Stahuljak Mladen bio je hrvatski kompozitor koji je veći dio svog života proveo u Bosni i Hercegovini. Rođen je u Zadru 15. marta 1914. [1] [2]

Mladen Stahuljak
Rođenje15. Mart 1914.
Smrt8. Mart 1996
Zanimanjekompozitor, dirigent, profesor
Značajna djela
"Mala svita", "Allegretto" i "Scherzino"

Biografija

uredi

Mladen Stahuljak bio je rođen u porodici muzičara, otac mu je bio učitelj i poznati čelist, a majka operska pjevačica. U okviru porodice u kamernom kućnom obliku muziciranja djelovao je gudački kvartet i klavirski trio. Osnovnu školu pohađao je u Petrinji, a gimnaziju u Petrinji i, od 1926. u Zagrebu. Tu je također stekao muzičko obrazovanje pohađajući i Muzičku školu Hrvatskog glazbenog zavoda. Nakon srednjoškolskog obrazovanja upisao je studij filozofije. Na akademiji u Zagrebu završio je studije za orgulje – pedagoški smjer. Kao čelist bio je i član Zagrebačke Filharmonije i Opere. Bio je i dirigent "Oratorijskog zbora Sv. Marka".[2]

Ostala njegova kompozitorska ostvarenja pripadaju području kamerne, crkvene, klavirske i vokalne muzike.[1] Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao orguljaš u katedrali i protestantskoj crkvi u Zagrebu. Poslan je u Sarajevo 1954. gdje je pored dirigovanja u Sarajevskoj operi radio i u Srednjoj muzičkoj školi, gdje se istakao kao vrsni profesor harmonije, polifonije i malih muzičkih formi. Jedan dio svog radnog vijeka proveo je i u Radiu Sarajevo kao muzički urednik.[2]

Zbog rata u Bosni i Hercegovini između 1992-95, Mladen Stahuljak se sa suprugom preselio u Hamburg, gdje je i umro 8. marta 1996.

Djela

uredi

Opus ovog kompozitora je raznovrstan. Samostalno je klasificirao svoja djela po opusima, prema nastanku i vrsti djela, a veliki broj istih bio je objavljen u edicijama UKBIH i SOKOJ-a.

Kao vrstan pijanist i korepetitor, Stahuljak je nekoliko djela posvetio solo klaviru. Prvo djelo "Muzički portreti, op. 1" za klavir, posvetio je nekolicini kompozitora: Schumannu, Brahmsu, Regeru, Skrjabinu i Rimskom-Korsakovu. U portretiranju njemu bliskih kompozitora iz prošlosti, uzimao je stilske elemente svakog od njih, te poneki citat.[2]

Komponovao je i muziku za djecu i mlade, a iz tog repertoara, prominentne klavirske kompozicije su: "Mala svita", "Allegretto" i "Scherzino", "Tema s varijacijama" i "Sonatina".

Izvori

uredi
  1. ^ Vrati se na: a b Čaušević, Merima (2016). Muzika za klavir u Bosni i Hercegovini 1945-1992. Sarajevo, BiH: Pedagoški fakultet Univerziteta u Sarajevu. ISBN 978-9958-9461-9-6.
  2. ^ Vrati se na: a b c d Čavlović, Ivan (2011). Historija muzike u Bosni i Hercegovini. Sarajevo. ISBN 9789958689055.