Mitilos (gr. MITYΛOΣ) je bio Ilirski kralj iz III stoljeća p. n. e. (vladao od 270. godine p. n. e.). Poznat je kao drugi ilirski kralj koji je kovao svoj novac, oko deset godina nakon Monuniusa (vladao oko 300-280. godine p. n. e.).[1] Moguće je da je Mitilos bio Monuniusov sin.[2]

Svoj novac kovao je u Dyrrhachiumu (današnji Drač u Albaniji). Moguće da je stolovao i u Bilisu (zapadno od današnje Valone). Primjerci ovog ilirskog novca čuvaju se u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Hrvatska. Bronzani novčić ima na aversu utisnutu Heraklovu glavu a na reversu se nalaze prikazani Heraklovi atributi: tobolac, luk i buzdovan sa riječima BAΣIΛEΩΣ - bazileus, kralj i MITYΛOY.

Zabilježeno je da se Aleksandar II iz Epira uspio odbraniti od napada vojske Mitilosa. Mitilos je pripadao plemenu Dardanci koje je u dato vrijeme doživljavalo eskpanziju i smatra se da je on imao važniju ulogu od običnog plemenskog vođe. Naime, Dardanci su uspjeli ostvariti kontrolu nad Taulantima i širiti svoje teritorije na sjever, u dolini rijeka Morava i Nišava i istok, prema Peoniji.

LiteraturaUredi

  • Miočević, Duje Rendić (1968). Ilirski vladari u svjetlu numizmatičkih i epigrafskih izvora (PDF). Historijski zbornik, Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb.
  • Duje Rendić-Miočević, Ilirski vladarski novci u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
  • J. J. Wilkes, The Illyrians, 1992, ISBN 0-631-19807-5.
  • The Cambridge Ancient History, by contributor Frank William Walbank, 1984, ISBN 0-521-23445-X, 9780521234450.

ReferenceUredi

  1. ^ "Duje Rendić – Miočević – O tipologiji novca kralja Monunija i pitanje njegovog identiteta" (PDF). ANUBiH - KNJIGA XIX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l7. SARAJEVO, 1981. Pristupljeno 9. 2. 2018.
  2. ^ "Fanula Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države". ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969. Pristupljeno 9. 2. 2016.