Miljenko Jergović
Miljenko Jergović (Sarajevo, 28. maja 1966.), bosanskohercegovački i hrvatski novinar i književnik,[1] romanopisac, scenarista, esejista, pisac priča, dramskih tekstova, pjesama i novinskih članaka. Živi u okolini Zagreba. Član je hrvatskog, a članstvo je na sopstveni zahtjev iz bosanskohercegovačkog P.E.N. centra napustio 19. maja 2020.[2][3] zbog protestnog pisma Udruženja od 9. maja povodom održavanja komemorativne mise[4] povodom Masakra u Bleiburgu 1945. godine.[5]
Miljenko Jergović | |
|---|---|
 Miljenko Jergović, u Grazu 2012. godine | |
| Rođenje | 28. maj 1966 |
| Veb-sajt | jergovic |
Biografija
uredi
Obrazovanje
urediRođen je i odrastao u Sarajevu, gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Prva djela
urediNjegov književnički talent prepoznat je prvom pjesničkom zbirkom Opservatorija Varšava objavljenom 1988. godine, za koju je dobio Goranovu nagradu i Nagradu Mak Dizdar. Kasnije objavljuje još dvije zbirke poezije. Godine 1992. počinje saradnju sa sedmičnikom Nedjeljna Dalmacija u kojem redovito piše kolumne, kao novinar i urednik. 1993. godine seli u Zagreb. Njegova prva, najpoznatija i jedna od uspješnijih zbirki pripovijetki o haotičnoj svakodnevici života u zaraćenoj Bosni i Hercegovini Sarajevski Marlboro, objavljena 1994. godine, osigurava mu međunarodno priznanje. Djelo je nagrađeno Nagradom za mir Ericha-Marie Remarquea i Nagradom Ksaver Šandor Gjalski.
Romani
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |
Novinarski rad
urediJergović je objavljivao svoje radove u Nedjeljnoj Dalmaciji, u kojoj je 1990tih godina imao svoju kolumnu. U sarajevskom časopisu Dani, do 2001. godine piše kolumne pod nazivom Historijska čitanka[6] Kasnije objavljuje u hrvatskom dnevniku Jutarnji list, u kolumni Subotnja matineja, piše članke o aktualnim političkim, socijalnim i sportskim događanjima u Hrvatskoj.[7] Istovremeno objavljuje članke u srbijanskom dnevniku Politika.[8] Pisao je eseje i novinske članke za splitski Feral Tribune, a od 2000. godine za hrvatski tjednik Globus. Redovni je kolumnista portala Radiosarajevo.ba.
Film
urediU režiji Gorana Rusinovića 2008. godine, po motivima romana Buick Riviera, snimljen je film Buick Riviera. Scenario za film su zajedno napisali Goran Rusinović i Jergović.[9] Film je dobio nekoliko međunarodnih nagrada.
Kritika
urediKontroverze
urediZbog svog kritičkog pristupa književnosti, kritikovan je od književnih kritičara, novinara, kako zbog svog načina pisanja,[10] preseljenja iz Sarajeva u Zagreb, kritičkom pisanju o hrvatskoj politici, te pisanja za beogradski dnevnik Politiku.[11] Supotpisnik je otvorenoga pisma petorice bosanskohercegovačkih i hrvatskih intelektualaca (Ivo Komšić, Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Mile Stojić i Ivan Kordić) upućenog iz Sarajeva, 6. januara 1992, predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu kao "odgovornomu za političko uništenje Bosne i Hercegovine".[12]
P. E. N.
urediMiljenko Jergović je zajedno sa nekoliko bosanskohercegovačkih književnika bio jedan od suosnivača bosanskohercegovačkog P.E.N. centra u 31. oktobra 1992. godine u Sarajevu.[13][3] Nakon prosvjednog pisma Udruženja objavljenog 9. maja 2020, a povodom održavanja mise u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu 16. maja 2020[4], u spomen na žrtve Masakra u Bleiburgu 1945. godine, potpisanog od strane 42 člana[2] sa Ivicom Đikićem, Ivanom Lovrenovićom, Željkom Ivankovićem[14] u otvorenom pismu objavljenom na Lovrenovićevoj veb-stranici[3], izjavio da se ne smatra članom ovog udruženja, a kao jedan od razloga navedeno je tolerisanje nacionalizma i fašizma od sarajevske uprave, kao i bosanskohercegovačkog PEN-a, koja dozvoljava veličanje ustaškog pokreta davanjem imena ulica simpatizerima i pripadnicima ustaškog pokreta.[15][16]
Bibliografija
urediJergovićeva djela, prevedena su na italijanski, francuski, njemački, engleski, španski, katalonski, portugalski, švedski, finski, holandski, bugarski, mađarski, makedonski, slovački, litvanski, bjeloruski, poljski, češki i slovenski.[17]
Poezija
uredi- Opservatorija Varšava, zbirka pjesama 1988.
- Uči li noćas neko u ovom gradu japanski?, zbirka pjesama 1992.
- Himmel Comando, 1992.
- Izabrane pjesme Nane Mazutha (pjesme), Cetinje 2011.
Priče
uredi- Sarajevski Marlboro, pripovjetke 1994.
- Karivani, pripovjetke 1995.
- Preko zaleđenog mosta, 1996.
- Naci bonton, 1998.
- Mama Leone, pripovjetke 1999., Zoro Sarajevo ISBN 978-9958-589-43-0
- Sarajevski Marlboro, Karivani i druge priče, pripovjetke 1999. Durieux Zagreb, ISBN 978-953-188-104-9 pogrešan ISBN
- Historijska čitanka, pripovjetke 2000. ISBN 978-953-201-602-4
- Kažeš anđeo, 2000.
- Hauzmajstor Šulc, pripovjetke 2001.
- Rabija i sedam meleka, pripovjetke 2004. ISBN 978-9958-717-11-6
- Historijska čitanka 2, 2004. ISBN 978-953-201-892-9
- Drugi poljubac Gite Danon, odabrane priče 2007. V.B.Z., Zagreb, ISBN 978-953-201-662-8
- Tango bal i druge priče (izabrane priče), Cetinje 2010.
- mačka čovjek pas (priče), Beograd 2012.
Romani
uredi- Buick Riviera, roman 2002. ISBN 978-86-83897-49-0
- Dvori od oraha, roman 2003. ISBN 978-9958-717-64-2
- Inšallah Madona, inšallah, roman 2004. ISBN 978-9958-717-33-8
- Glorija in excelsis, roman 2005, Durieux Zagreb, ISBN 978-953-188-244-6
- Ruta Tannenbaum, roman 2006, Durieux Zagreb, ISBN 978-953-188-237-8
- Freelander, roman 2007. Ajfelov most, Sarajevo/Zagreb ISBN 978-995-857-101-3 pogrešan ISBN
- Srda pjeva, u sumrak, na Duhove, roman; Rende, Beograd 2009. ISBN 978-86-83897-71-1
- Krađa, 2009.
- Volga, Volga, roman 2009. Naklada Ljevak, Zagreb ISBN 978-953-303-086-9
- Roman o Korini (pripovijest), Beograd 2010.
- Otac (roman), Beograd 2010.
- Psi na jezeru (roman), Zagreb 2010.
- Rod (roman), roman 2013, Fraktura Zagreb, ISBN 978-953-266-519-2
- Nezemaljski izraz njegovih ruku, roman 2018, Booka Beograd, ISBN 978-86-80830-00-1
Eseji, kritike, novinski članci
uredi- Žrtve sanjaju veliku ratnu pobjedu, novinske hronike 2006., Durieux Zagreb, ISBN 978-953-188-233-0
- Transantlantic mail, mail prepiska sa Semezdinom Mehmedinovićem 2008-09., V.B.Z., Zagreb, 2009 ISBN 978-953-304-078-3
- Zagrebačke kronike (novinske kronike, kolumne, feljtoni), Beograd 2010.
- Bosna i Hercegovina, budućnost nezavršenog rata (esej, intervju; koautor s Ivanom Lovrenovićem), Zagreb 2010.
- Pamti li svijet Oscara Schmidta'' (projekti, skice, nacrti), Zagreb 2010.
- Muškat, limun i kurkuma (eseji), Zagreb 2011.
- Tušta i tma, (koautor sa Svetislavom Basarom), Beograd 2014.
- Levijeva tkaonica svile, (sitne proze), Zagreb 2014.
- Sarajevo, plan grada (knjiga prva) (proza)
- Drugi krug (koautor sa Svetislavom Basarom), Beograd 2015.
- Autobus za Vavilon, (Knjige, slike i muzika jedne iščezle zemlje), Službeni glasnik, Beograd 2018 ISBN 978-86-519-2155-4
Neobjavljeni radovi
uredi- Wilimowski (roman), neobjavljeni roman; pročitan i emitiran na Trećem programu Radio Beograda od 4. do 21. juna 2012.[17]
Filmovi
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |
Nagrade
uredi- 1988. Nagrada "Mak Dizdar" za poeziju;
- 1988. Goranova nagrada za poeziju;
- 1990. Nagrada "Veselko Tenžera" za novinarstvo;
- 1994. Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski";
- 1995. Posebna mirovna nagrada Erich Maria Remarque grada Osnabrücka;
- 2002. Godišnja nagrada Matice hrvatske za književnost i umjetnost "August Šenoa" za knjigu "Buick Rivera";
- 2003. Talijanska književna nagrada "Premio Grinzane Cavour" za knjigu "Mama Leone";
- 2003. Nagrada Društva pisaca BiH;
- 2007. Bosanskohercegovačka književna nagrada "Meša Selimović";
- 2012. Poljska nagrada Angelus, za poljski prijevod romana Srda pjeva, u sumrak, na Duhove.[18]
Reference
uredi- ^ enciklopedija.hr (25. 11. 2022). "Jergović, Miljenko". enciklopedija.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 25. 11. 2022.
- ^ a b PEN.
- ^ a b c Lovrenović.
- ^ a b Slobodna Evropa.
- ^ Šoštarić.
- ^ "Članak Deminutiv iz kolumne Historijska čitanka 1998; Online arhiva časopisa Dani". Arhivirano s originala, 28. 10. 2012. Pristupljeno 23. 11. 2012.
- ^ "Članak Tihi portreti tuđih gradova iz kolumne Subotnja matineja 2012; Online arhiva dnevnika Jutarnji list". Arhivirano s originala, 17. 5. 2013. Pristupljeno 23. 11. 2012.
- ^ Članak Hajka na glavnog analitičara iz kolumne Pogledi sa strane 2010; Online arhiva dnevnika Politika.
- ^ Film Buick Riviera na portalu imdb.de (de)
- ^ [https://web.archive.org/web/20111122014926/http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/50674-Raslo-Zakum-drvo.html Arhivirano 22. 11. 2011. na Wayback Machine Članak Raslo mi je Zakum drvo na portalu e-novine, autora Mirnesa Sokolovića]
- ^ [https://web.archive.org/web/20120106022544/http://www.e-novine.com/stav/37794-Miljenkova-politika.html Arhivirano 6. 1. 2012. na Wayback Machine Članak Miljenkova politika na portalu e-novine, autora Senada Pećanina]
- ^ "Otvoreno pismo dr. Franji Tuđmanu predsjedniku Republike Hrvatske na portalu Ivana Lovrenovića". Arhivirano s originala, 12. 7. 2012. Pristupljeno 29. 3. 2013.
- ^ Oslobođenje.
- ^ Večernji list.
- ^ DW.
- ^ "Miljenko Jergović, KRONIKA JEDNOG PORAZA". ivanlovrenovic.com (jezik: hrvatski). 14. 6. 2020. Pristupljeno 18. 6. 2020.
- ^ a b Autorova službena web stranica
- ^ "Članak Pisac i kolumnist Jutarnjeg dobio jednu od najvažnijih europskih književnih nagrada! u Jutarnjem listu od 20. oktobra 2012". Arhivirano s originala, 6. 11. 2012. Pristupljeno 23. 11. 2012.
Vanjski linkovi
uredi
- Službeni sajt
- Miljenko Jergović na IMDb-ju
- Šoštarić, Sanja (20. 5. 2020). "PISMO PROF.DR. SANJE ŠOŠTARIĆ POVODOM OSTAVKI U PEN CENTRU BIH". penbih.ba. Pristupljeno 22. 5. 2020.
- PEN, BIH (9. 5. 2020). "POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM: PROTESTNO PISMO PROTIV NAJAVLJENE KOMEMORATIVNE MISE ZA BLEIBURG". penbih.ba. Pristupljeno 22. 5. 2020.
- Sarajevo, Oslobođenje (20. 5. 2020). "Jergović: PEN centar je nijem na bošnjački nacionalizam i fašizam". oslobodjenje.ba. Pristupljeno 22. 5. 2020.
- Zagreb, Večernji list (20. 5. 2020). "Zbog prosvjednog pisma oko mise za Bleiburg Jergović, Đikić i Lovrenović istupili iz P.E.N.-a BiH". vecernji.hr. Pristupljeno 22. 5. 2020.
- Lovrenović, Ivan (19. 5. 2020). "ĐIKIĆ, IVANKOVIĆ, JERGOVIĆ I LOVRENOVIĆ ISTUPILI IZ P.E.N. CENTRA U BOSNI I HERCEGOVINI". ivanlovrenovic.com. Pristupljeno 22. 5. 2020.
- DW (20. 5. 2020). "Protest protiv protestnog pisma". dw.com. Pristupljeno 22. 5. 2020.
- Slobodna Evropa (16. 5. 2020). "Održana misa za žrtve Bleiburga u Sarajevu, protestovali antifašisti". slobodnaevropa.org. Pristupljeno 22. 5. 2020.