Metalicitet
U astronomiji i fizikalnoj kosmologiji, metalicitet ili Z, je proporcija materije koja sačinjava hemijske elemente zvijezda ili drugih astronomskih objekata, isključujujući njihov vodik (X) i helij (Y).[1][2] Većina fizičke materije u svemiru je u obliku vodika i helija, tako da astronomi povoljno koriste krovni pojam "metali" kada ukazuju na sve ostale elemente.[3] Na primjer, zvijezde ili maglice koje su relativno bogate ugljikom, dušikom, kisikom, i neonom će biti "bogate metalom" u astrofizičkim pojmovima, čak iako su ovi elementi nemetali u hemiji. Ovaj izraz se ne treba miješati sa uobičajenom definicijom čvrstih metala.
Reference
uredi- ^ D. Kunth; G. Östlin (2000). "The Most Metal-poor Galaxies". 10 (1). The Astronomy and Astrophysics Review. Pristupljeno 3. 2. 2015. Nepoznati parametar
|last-author-amp=zanemaren (prijedlog zamjene:|name-list-style=) (pomoć); journal zahtijeva|journal=(pomoć) - ^ W. Sutherland (26. 3. 2013). "The Galaxy. Chapter 4. Galactic Chemical Evolution" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 26. 1. 2020. Pristupljeno 13. 1. 2015.
- ^ John C. Martin. "What we learn from a star's metal content". New Analysis RR Lyrae Kinematics in the Solar Neighborhood. Arhivirano s originala, 29. 6. 2016. Pristupljeno 7. 9. 2005.
Izvori
uredi- Page 593-In Quest of the Universe Fourth Edition Karl F. Kuhn Theo Koupelis. Jones and Bartlett Publishers Canada. 2004. ISBN 0-7637-0810-0
- Bromm, Volker; Larson, Richard B. (2004). "THE FIRST STARS". Annual Review of Astronomy and Astrophysics. 42: 79–118. arXiv:astro-ph/0311019. Bibcode:2004ARA&A..42...79B. doi:10.1146/annurev.astro.42.053102.134034.