Ljudski kostur

Kostur čovjeka se u svom osnovnom rasporedu kostiju podudara sa kosturima kopnenih kičmenjaka, najviše sisara. Čine ga: kosti glave, trupa i udova.^[1]^[2]^[3]

Kostur glave

Kosti lubanje su čvrsto međusobno povezane u čahuru koja štiti mozak. Na potiljačnoj kosti se nalazi otvor kojim je lobanjska šupljina povezana sa kičmenim kanalom. Sa obe strane potiljačnog otvora nalaze se zglobne jabučice, koje su zglobljene sa zglobnim čašicama prvog pršljena kičme.

Kosti lica okružuju očnu, nosnu, i usnu šupljinu. Štite čulo vida i mirisa, te početak probavne i dišne cijevi. Donja čeljust je jedina pokretna kost na glavi.

Kostur trupa

Duž trupa proteže se kičma. Ona je sastavljena od 33 pršljena, koji su međusobno povezani hrskavičavim pločicama.

Prva dva pršljena razlikuju se od ostalih pršljenova. Na prvom, nosaču, leži kostur glave. Drugi pršljen, obrtač, ima izraštaj u obliku zupca koji ulazi u otvor nosača. Na taj način omogućeno je pokretanje nosača zajedno sa glavom Ostali slobodni pršljenovi imaju drukčiju građu.

Posljednji pršljenovi su međusobno srasli u krstačnu i trtičnu kost. Kičma je savijena poput opruge, u obliku dva latinična slova S. Takva struktura omogućava održavanje ravnoteže i amortizaciju potresa i udaraca, prilikom dvonožnog uspravnog hoda, ublažava udarce koji nastaju hodanjem, trčanjem i skakanjem. To je osobito značajno zbog toga što na lobanjskom dnu postoje neravnine koje bi pri takvim potresima mogle ozlijediti mozak (kao na "turskom sedlu" - sella turcica). Osobe sa ravnim tabanima, zbog takvih potresa, češće pate od glavobolje i ne podnose duže stajanje, hodanje ili trčanje.

Grudni pršljenovi su povezani sa 12 pari rebara. Na prednjem dijelu trupa rebra su hrskavicom vezana za prsnu kost, s kojom tako zatvaraju grudni koš.

Kostur udova

Kosti ruku i nogu sa kičmom su povezane karličnim, odnosno ramenim pojasom, i zajedno čine kostur udova. Rameni i karlični pojas žene i muškarca se razlikuju. U toku puberteta se karlični pojas djevojčica mijenja i postaje širi, s velikim ovalnim otvorom, prilagođavajući se budućoj funkciji rađanja. Kod dječaka sa nakon puberteta počinje širiti prsni koš i rameni pojas. Kosti ruku i nogu se većim dijelom ne razlikuju u obliku i poretku.

Nepravilnim držanjem tijela može dovesti do krivljenja kičme koje se zove skolioza (grč. skoliozis – krivljenje), ali može nastati i iz drugih razloga: (rahitis, tuberkuloza kostiju, itd.). Dugim stajanjem po tvrdoj podlozi u neprikladnoj obući može dovesti do spuštanja svoda stopala, it ako nastaje ravno stopalo (dus tabani). Ljudi sa ravnim stopalom ne mogu dugo hodati jer se brzo zamaraju.

Povrede kostiju i zglobova

Jaki udarci, nezgodni padovi ili prejaki pritisci mogu uzrokovati napukline ili prelome kostiju i ozljede zglobova. Prelom kosti može biti zatvoren i otvoren. Prilikom zatvorenog preloma, oštri vrhovi slomljene kosti povrijede okolna tkiva, krvne žile i nerve. Zbog toga se javljaju jaki bolovi, a često i nesvjestica. Ud sa prelomljenom kosti izmijeni oblik, otekne, a zbog izlivene krvi često i poplavi i postaje nepokretan.

Otvoreni prelom kostiju nastaje kada krajevi kostiju privju tkiva i kožu na površini tijela, rana krvari i lako se inficira (zarazi) bakterijama. Imobilizacija je postupak koji ozlijeđeni dio tijela učini nepokretnim i tako zaštiti od nehotičnih pokreta i daljih oštećenja. Uganuće je povreda zgloba pri kojoj se zglob suviše istegne. Popuštaju veze i popucaju dijelovi zglobne čahure, pa se zglob nakon uganuća brz o osposobi za normalno kretanje. Iščašenje je povreda mnogo teža od uganuća. Zglobne veze i zglobna čahura se razderu, a zglobni jabučica iskoči iz zglobne čašice. Bol, oticanje, plavilo oko zgloba zbog izliva krvi iz pokidanih žila su su mnogo jači nego kod uganuća. Prilikom iščašenja potrebna je intervencija doktora i brza i pravilna prva pomoć.

Također pogledajte

Kosti

Reference

^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001): Biologija za 8. razred osnovne škole. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-396-6.

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Ljudski kostur

[1] Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.

[2] Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.

[3] Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001): Biologija za 8. razred osnovne škole. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-396-6.

[1]

[2]

[3]