Lamija (grad)
Lamija (grčki Λαμία, Lamía; [laˈmia]) je grad u centralnoj Grčkoj. Danas je glavni grad prefekture Ftiotide.
Ime uredi
Grad Lamija je navodno nazvan po mitskoj Lamiji, koja je bila kćerka boga voda Posejdona te ljubavnica svog strica Zeusa, a ime joj je možda izvedeno od riječi λαιμός, laimos.[1]
Druga mogućnost jeste da je grad možda nazvan po Malijancima, koji su živjeli u tom kraju.
U srednjem vijeku je Lamija bila poznata kao Zetounion (Ζητούνιον).
Tokom vladavine Francuza (Frankokratia, Φραγκοκρατία), Lamija je zvana Girton, a pod vladavinom Katalonaca, poznata je bila kao El Cito.
Imena grada na turskom jesu Izdin i İzzeddin.
Lamija je bila također poznata i kao Zeitoun.[2]
Historija uredi
Arheološka iskapanja otkrila su da je na mjesto na kojem je grad Lamija bilo nastanjeno još u bronzanom dobu.[3]
Grad je bio vrlo važan u antici zbog svog strateškog položaja te je bio utvrđen u 5. vijeku prije nove ere.
Makedonski general Antipater sklonio se u Lamiju.
Slaveni su držali grad pod svojom kontrolom u 7. vijeku te je grad tada bio poznat kao Zetounion (Ζητοῦνιον).
1018. Lamiju je posjetio bizantijski car Bazilije II tokom svog trijumfalnog putovanja po Grčkoj.
1165. jevrejski putnik Benjamin od Tudele je zabilježio 50 jevrejskih porodica u gradu.
Lamija je bila dio miraza grčke plemkinje iz Tesalije, vojvotkinje Atine, Helene Anđeo Komnene, kćeri Ivana I Duke.[4]
Od 1318. do 1391. Katalonci su upravljali Lamijom; 1391. grad su preuzele vojvode Atine.
Grad je poslije bio pod vlašću Turaka.
Značajne ličnosti iz Lamije uredi
- Niki Bakoyianni (Νίκη Μπακογιάννη)
- Atanazije Đakon (Athanasios Diakos, Αθανάσιος Διάκος) – vojni zapovjednik
- Thanos Leivaditis (Θάνος Λειβαδίτης) – glumac
- Ilias Tsirimokos (Ηλίας Τσιριμώκος) – premijer Grčke
- Aris Velouchiotis (Άρης Βελουχιώτης)
- Frans Tsagkaris – političar