Krpelj

(Preusmjereno sa Krpelji)

Krpelj je naziv za male paučnjake iz nadporodice Ixodoidea. Krpelji spadaju u ektoparazite (vanjske parazite) i hrane se krvlju sisara, ptica i ponekad gmizavaca i vodozemaca. Krpelji su važni vektori u prenosu bolesti. Radi se o srodnicima pauka (imaju osam nogu) dugačkim do dva centimetra, žute ili smeđe boje.

Krpelji
Mužjak (manji) i ženka (veća) krpelja Ixodes ricinus
Mužjak (manji) i ženka (veća) krpelja Ixodes ricinus
Sistematika
Carstvo Životinje
Koljeno Arthropoda
Razred Arachnida
Red Acari
Podred Parasitiformes
Natporodica Ixodoidea
porodice

Ixodidae
Argasidae

Nuttalliellidae

PodjelaUredi

Krpelji spadaju u grupu člankonožaca iz reda acari.

Ima ih oko 300 vrsta.

Krpelji se dijele u 3 porodice:

Pridjev "tvrd" ili "mekan" odlično odgovara opisu. Krpelja koji se nije preobrazio pijući krv domaćina je izuzetno teško mehanički uništiti.

Životni ciklusUredi

 
Šema životnog ciklusa krpelja

Životni ciklus "tvrdih krpelja" traje od jedne do tri godine, i po vrsti životnog ciklusa krpelji se dijele na jednogostne, dvogostne i trogostne (u zavisnosti od broja domaćina koji su potrebni za ciklus). Slijedi opis trogostnog životnog ciklusa:

  1. Odrasla ženka krpelja spada sa svog zadnjeg domaćina, izbacije jaja i umire.
  2. Male šestonoge larve se skupljaju na travi i lišću ne daleko od nivoa zemlje, nakon čega se kače na svog prvog domaćina. Nakon nekog vremena hranjenja opet padaju na zemlju.
  3. Zatim se presvlače u stadij nimfe (duga oko 1,5 mm) i opet kače na drugog domaćina.
  4. Poslije sazrijevanja nimfe opet padaju na zemlju i presvlače se u stadij adulta (odraslog krpelja). Nakon toga se pare i ponovo počinje novi ciklus. Krpelji se pare seksualno, unutrašnjom oplodnjom.

Prenos bolestiUredi

 
Rasprostranjenost borelioze (lajmske bolesti)

Krpelji su veoma značajni vektori u prenosu nekih bolesti kod ljudi i životinja. U najčešće bolesti spadaju:

Također pogledajteUredi

Vanjski linkoviUredi