Krajnji dijastolni volumen

Krajnji dijastolni volumen (KDV) – u kardiovaskularnoj fiziologiji – je volumen krvi u desnoj i / ili lijevoj komori na kraju opterećenja ili popunjavanja (dijastola) ili količina krvi u komori neposredno pred sistolu. Zbog rtoga što veći KDV uzrokuje veće opuštanje komore, KDV se često koristi kao sinonim za predopterećenje, koje se odnosi na dužinu sarkomera srčanog mišića prije kontrakcije (sistole). Povećanje KDV povećava predopterećenje srca i, suglasno Frank-Starlingovom mehanizmu srca, povećava količinu krvi izbačene iz komore za vrijeme sistole (udarni volumen).[1][2]

Parametri koji utiču na KDV

uredi

Zbog toga što su gotovo dvije trećine krvi u sistemskoj cirkulaciji pohranjene u venskom sistemu, krajnjiu dijastolni volumen je usko povezana sa venskom usklađenošću.

  • Povećanje venske usklađenosti podiže kapacitiranost vena, smanjuje venski povrat i, na kraju, dijastoli volumen.
  • Smanjenje venske usklađenosti ima suprotan efekat. Naprimjer, aktiviranje baroreceptornog refleksa (npr. u akutnom krvarenju) uzrokuje vazokonstrikciju, što smanjuje vensku usklađenost, poboljšava venski povrat i tako povećava krajnji dijastolni volumen.

Fiziološki pokazatelji uzorka

uredi
Volumeni komora
Mjera Desna komora Lijeva komora
Krajnji dijastolni volumen 144 ml (± 23 ml) 142 ml (± 21 ml)
Krajnji diastolni volumen / površina tijela (ml/m2) 78 ml (± 11 ml) 78 ml (± 8,8 ml
Krajnji sistolni volumen 50 ml (± 14 ml) 47 ml (± 10 ml)
Krajnji sistolni volumen/površina tijela (ml/m2) 27 ml (± 7 ml 26 ml (± 5,1 ml
Udarni volumen 94 ml (± 15 ml) 95 ml (± 14 ml)
Udarni volumen/površina tijela (ml/m2) 51 ml (± 7 ml) 52 ml (± 6,2 ml)
Istisna frakcija 66% (± 6%) 67% (± 4.6%)
Frekvencija srca 60–100 60–100
Minutni volumen 4,0–8,0 l/min 4.0–8.0 l/min

Krajnji dijastolni volumen desne komore ( ) kreće se između 100 i 160 ml.[3] Indeks krajnjeg dijastolskog volumena desne komore
( ) procjenjuje se po obrascu:

  =  / 

  • rangira između 60 i 100 mL/m2;[3]
  •   = površina tijela.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
  3. ^ a b Edwards Lifesciences LLC > Normal Hemodynamic Parameters – Adult Arhivirano 10. 11. 2010. na Wayback Machine 2009

Vanjski linkovi

uredi