Krajnji sistolni volumen

Krajnji sistolni volumen (KSV) je zapremina krvi u komori na kraju kontrakcije ili sistole i početkom punjenja ili dijastole.[1][2]

Krajnji sistolni volumen srca je najniži volumen krvi u komori u bilo kojem trenutku srčanog ciklusa.[3] Glavni faktori koji utiču na obim ovog volumena su postopterećenje i kontraktilnost srca.

Upotreba uredi

Krajnji sistolni volumen i može se klinički koristiti kao mjers adekvatnosti srčanih pražnjenja, koja se odnose na sistolnu funkciju. Na elektrokardiogramu, ili EKG, ovaj volumen se može vidjeti na kraju T talasa. Klinički, KSV može se mjeriti pomoću dvodimenzionalne ehokardiografije, MRI (magnetsna rezonanca) ili srčanpg CT (kompjuterska tomografija) ili SPECT (Single Photon Emission Computed Tomography = jednostrukom emisijom fotona izračunata tomografija).

Zajedno sa krajnjim dijastolnim volumenom, ESV određuje udarni volumen ili izlaz krvi iz srca u jednoj fazi srčanog ciklusa.[4] Udarni volumen je razlika između krajnjeg dijestolnog volumena i krajnjeg sistolnog.

Fiziološki pokazatelji uzorka uredi

Volumeni komora
Mjera Desna komora Lijeva komora
Krajnju dijastolnu volumen 144 ml (± 23 ml) 142 ml (± 21 ml)
Krajnji dijastolni volumen / površina rijela (ml/m2) 78 ml (± 11 ml) 78 ml (± 8,8 ml
Krajnji sistolni volumen 50 ml (± 14 ml) 47 ml (± 10 ml)
Krajnji sistolni volumen/površina tijela (ml/m2) 27 ml (± 7 ml 26 ml (± 5,1 ml
Udarni volumen 94 ml (± 15 ml) 95 ml (± 14 ml)
Udarni volumen/površina tijela (ml/m2) 51 ml (± 7 ml) 52 ml (± 6,2 ml)
Istisna frakcija 66% (± 6%) 67% (± 4.6%)
Frekvencija srca 60–100 60–100
Minutni volumen 4,0–8,0 L/min 4.0–8.0 L/min

Krajnji sistolni volumen desne komore (KSDK) obično se kreće između 50 i 100 ml.[5]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
  3. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
  4. ^ Boron and Boulpaep 2005 Medical Physiology Updated Edition p. 521 ISBN 0-7216-3256-4
  5. ^ Edwards Lifesciences LLC > Normal Hemodynamic Parameters – Adult Arhivirano 10. 11. 2010. na Wayback Machine 2009

Vanjski linkovi uredi


Šablon:Circulatory-stub