Korisnik:AnToni/Rezultati popisa 2013 u BiH po općinama

Po popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. u Bosni i Hercegovini, koji je proveden od 1. do 15. oktobra 2013, u Bihaću je živjelo ukupno 56.261 stanovnika, što predstavlja 1,59% od ukupnog broja stanovnika Bosne i Hercegovine, 2,54% od ukupnog broja stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine i 20,59% od ukupnog broja stanovnika Unsko-sanskog kantona.[1]

Rezultati popisa

uredi

Starosna piramida

uredi

Od ukupnog broja stanovnika u Bihaću bilo je 27.041 (48,06%) muškaraca i 29.220 (51,94%) žena, što predstavlja omjer muškaraca i žena 925:1000. Prosječna starost stanovništva bila je 38,27 godina, muškaraca 36,97 godina, a žena 39,47 godina. Udio osoba starijih od 18 godina je cc% (cc), kod muškaraca cc% (cc), a kod žena cc% (cc).[1]

Bračno stanje

uredi

Od ukupnog broja stanovnika Bihaća, podatke o bračnom stanju, analizirano je ukupno 5.555 stanovnika što predstavlja 55,55% procenata od ukupnog broja stanovnika.

Bračno stanje[1][a]
Ukupno Nikad
oženjen/udata
Oženjen/udata Razveden(a) Obudovljen(a)
%[b] Broj % Broj % Broj % Broj %
Ukupno 10 90% 5 1% 5 1% 5 1% 5 1%
Muškarci 5 90% 5 1% 5 1% 5 1% 5 1%
Žene 5 90% 5 1% 5 1% 5 1% 5 1%

Fertilitet

uredi

Broj osoba ženskog spola, analiziran u ovoj rubrici u Bihaću iznosio je 5.555 odnosno 55,55% od ukupnog broja žena.

Broj živorođene djece[1][c]
Ukupno Nije rađala 1 dijete 2 djece 3 djece 4 djece 5 i više djece
%[d] Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj %
1.000 76% 5 5 5

Domaćinstva po broju članova

uredi

U Bihaću je popisano ukupno 18.294 domaćinstava, a prosječan broj članova domaćinstva bio je 3,07.

Domaćinstva po broju članova[1][e]
Ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 i više
Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj %
5 5 5 5

Obrazovanost

uredi

Pismenost

uredi

Od ukupnog broja stanovnika Bihaća, nepismenim se smatra 111 muškaraca i 110 žena što predstavlja 1,11% od ukupnog broja muškaraca i 1,10% žena od ukupnog broja.

Broj nepismenih[1][f]
Ukupno Nepismeni Bez odgovora
Broj %[g] Broj % Broj %
Muškarci 100 5 5 5 5 5
Žene 100 5 5 5 5 5

Obrazovanost po stepenu

uredi
Obrazovanost po stepenu[1][h]
Ukupno Bez ikakvog obrazovanja Nepotpuno osnovno obrazovanje Osnovna škola Srednja škola Specijalizacija poslije srednje škole Viša škola i prvi stepen fakulteta Visoka škola, akademija, univerzitet
Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj %
Muškarci 100 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
Žene 100 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

Kompjuterski pismeno stanovništvo

uredi
Kompjuterska pismenost[1][i]
Ukupno Kompjuterski
pismena lica
Lica koja djelimično
poznaju rad na računaru
Kompjuterski
nepismena lica
Bez odgovora
Broj % Broj % Broj % Broj %
Muškarci 100 5 5 5 5 5 5 5
Žene 100 5 5 5 5 5 5 5 5

Radna sposobnost

uredi
Radna sposobnost[1][j]
Radno sposobno stanovništvo Radna snaga[k] Ekonomski neaktivni[l]
Ukupno Zaposleni Nezaposleni Ukupno Učenici i
studenti
Penzioneri Nesposoban za
rad
Ostali
Ukupno Radili
ranije
Bez radnog
iskustva
Broj % Broj % Broj %
Ukupno 200 5 5 1% 5 1% 5 5 5 1% 5 5 5 5
Muškarci 100 5 5 1% 5 1% 5 5 5 1% 5 5 5 5
Žene 100 5 5 1% 5 1% 5 5 5 1% 5 5 5 5

Osobe sa poteškoćama

uredi

Od ukupnog broja popisanog stanovništva u Bihaću je 4.952 osoba (8,80%) sa nekim od u tabeli navedenih poteškoća.

Osobe sa poteškoćama[1][m]
Ukupno sa poteškoćama Vid, iako nosi naočale Sluh, iako koristi slušni aprat Hod ili penjanje uz stepenice Pamćenje ili koncentracija Odijevanje i održavanje lične higijene Komunikacija Sa više poteškoća
Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj %
Muškarci 100 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
Žene 100 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

Nacionalna pripadnost

uredi
Nacionalna pripadnost[1][n]
Narod Broj
stanovnika
%
Bošnjaci
Hrvati
Srbi
Ne izjašnjavaju se[o]
Ostali[p]
Nepoznato[q]

Maternji jezik

uredi
Maternji jezik[1][r]
Narod Broj
stanovnika
%
Bosanski jezik
Hrvatski jezik
Srpski jezik
Ostali[p]
Nepoznato[q]

Vjeroispovijest

uredi
Vjeroispovjest[1][s]
Narod Broj
stanovnika
%
Agnostici
Ateisti
Islamska
Katolička
Pravoslavna
Ne izjašnjavaju se[o]
Ostali[p]
Nepoznato[q]

Stambene zgrade

uredi

Ukupan broj stambenih zgrada u Bihaću bio je 18.418.[1]

Broj stanova po zgradama

uredi
Stambene zgrade po broju stanova[1][t][u]
Ukupno 1 2 3 4 5 6-10 11-20 21-30 31-50 50 i više
Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj %
5 5 5 5

Broj stanova i površina

uredi

Ukupan broj popisanih stanova bio je 25.491 sa ukupnom površinom od 2.274.508 m2.

Broj i površina stanova prema osnovu korištenja[1]
Ukupno Samo za stanovanje[v] Za stanovanje i obavljanje djelatnosti[w] Samo za obavljanje djelatnosti[x] Za odmor i rekreaciju[y] U vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi[z] Kao drugi stan i koji se nalazi u istom objektu[aa] od strane privremeno prisutnog lica[ab] Prazan[ac]
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
5 5 5 5

Stanovi prema broju soba

uredi

Ukupan broj popisanih stanova bio je 25.491 sa ukupnom površinom od 2.274.508 m2.

Broj i površina stanova prema osnovu korištenja[1][ad][ae]
Ukupno 1-sobni 2-sobni 3-sobni 4-sobni 5-sobni 6-sobni 7-sobni 8 i višesobni
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
Broj Površina
(m2)
5 5 5 5

Poljoprivredna domaćinstva

uredi
5 5

Također pogledajte

uredi

Napomene

uredi
  1. ^ Podaci o stanovništvu prema zakonskom bračnom statusu su prikupljeni na osnovu izjave osoba o njihovom formalno-pravnom bračnom statusu. Prema formalno-pravnom kriteriju, stanovništvo staro 15 i više godina je razvrstano prema bračnom statusu u četiri kategorije.[1]
  2. ^ Procentualni udio od ukupnog broja stanovništva.
  3. ^ Na pitanje "Ukupan broj živorođene djece" odgovor su davale samo osobe ženskog spola stare 15 i više godina, bez obzira na njihov bračni status. Prikupljeni su i podaci o mjesecu i godini rođenja prvog, drugog i najmlađeg djeteta.[1]
  4. ^ Procentualni udio od ukupnog broja žena.
  5. ^ Domaćinstvom se smatra svaka porodična ili druga zajednica osoba (višečlano domaćinstvo), tj. grupa od dvije ili više osoba koje zajedno zauzimaju cijelu stambenu jedinicu ili njen dio i osiguravaju sebi hranu, a moguće i ostale potrepštine za život. Domaćinstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama ("samačko domaćinstvo"), tj. osoba koja živi sama u posebnoj stambenoj jedinici ili koja zauzima, kao stanar, posebnu sobu (ili sobe) u nekoj stambenoj jedinici, ali ni s jednim stanarom te stambene jedinice zajednički ne čini dio višečlanog domaćinstva.[1]
  6. ^ Podaci o pismenosti prikupljani su za lica starosti 10 i više godina koja su bez ikakvog obrazovanja ili sa nepotpunim osnovnim obrazovanjem. Pismenom se smatra osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati izjavu o svom svakidašnjem životu, u suprotnom osoba je nepismena.[1]
  7. ^ Procentualni udio od ukupnog broja stanovnika.
  8. ^ Podaci o najvišoj završenoj školi su prikupljani za lica starosti 15 i više godina. Pod najvišom završenom školom se podrazumijeva vrsta škole čijim je završavanjem osoba stekla najviši nivo obrazovanja i diplomu ili svjedočanstvo o završenoj školi. Nije se pravila razlika da li je škola završena u redovnoj školi ili u školi koja zamjenjuje redovnu (npr. škole za obrazovanje odraslih), odnosno da li je završena polaganjem ispita u redovnoj školi ili završavanjem nekog kursa za skraćeno školovanje (npr. kurs za skraćeno završavanje osnovne škole itd.) u sklopu redovne škole. Kursevi čijim se završetkom nije steklo svjedočanstvo redovne škole (npr. kurs za daktilografe, knjigovođe, frizere i sl.), se nisu uzimali u obzir kao odgovori na ovo pitanje, nego se davao odgovor o prethodno završenoj školi iz formalnog sistema obrazovanja. Ukoliko se osoba školovala u inostranstvu, kao odgovor je trebalo navesti odgovarajuću školu u zemlji.[1]
  9. ^ Podaci o kompjuterskoj pismenosti su prikupljani za lica starosti 10 i više godina. Lica su se mogla izjasniti da znaju obavljati jednu ili više aktivnosti na računaru (obrada teksta, izrada tabela, korištenje e-maila i korištenje interneta) ili se izjasniti da ne znaju obavljati nijednu od ponuđenih aktivnosti. Kompjuterska pismenost se definira kao sposobnost lica da obradi tekst, izradi tabele, koristi e-mail i internet. Djelimično kompjuterski pismenom osobom se smatra osoba koja zna obavljati bar jednu od navedenih aktivnosti. Osoba koja ne zna obavljati nijednu od navedenih aktivnosti smatra se kompjuterski nepismenom.[1]
  10. ^ Radno sposobno stanovništvo čini stanovništvo u radno sposobnoj dobi 15 i više godina (uobičajeno je to stanovništvo 15−64 godina starosti).[1]
  11. ^ Ekonomski aktivno stanovništvo (radnu snagu) čine sve osobe sa zaposlenjem (zaposleni) i osobe bez zaposlenja (nezaposleni).[1]
  12. ^ Ekonomski neaktivno stanovništvo (neaktivne osobe) su osobe koje su bez zaposlenja i sa ili bez aktivnog traženja zaposlenja, koje nisu bile raspoložive za rad u periodu od 1. do 15. oktobra 2013. godine. Prema statusu u neaktivnosti neaktivne osobe mogu biti učenici i studenti starosti 15 i više godina, penzioneri, osobe koje obavljaju kućne poslove (domaćica), osobe nesposobne za rad i ostale ekonomski neaktivne osobe. Ekonomski neaktivne osobe predstavljaju razliku između stanovništva starosti 15 i više godina i ekonomski aktivnog stanovništva.[1]
  13. ^ Pitanja o poteškoćama prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti kod kuće, na poslu ili u školi uključena su u sadržaj Popisa 2013. godine s ciljem da se prikupe osnovni podaci o osobama s invaliditetom. Ovo pitanje se postavljalo svim članovima domaćinstva i za jednu osobu mogao je biti obilježen jedan ili više odgovora.[1]
  14. ^ Analiza podataka vršena je samo za tri naroda: Bošnjake, Hrvate i Srbe, dok su svi ostali popisani stanovnici svrstani u jednu od tri ostale grupe.
  15. ^ a b Članom 12. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine je definirano da osobe nisu obavezne da se izjašnjavaju o etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i vjeroispovijesti. U skladu s tim su imale mogućnost da se ne izjasne o ovim pitanjima (modalitet odgovora "Ne izjašnjava se").
  16. ^ a b c Odgovor na pitanja o etničkom/nacionalnom izjašnjavanju, izjašnjavanju o vjeroispovijesti i maternjem jeziku nije mogao ostati prazan i, ako popisivač nije mogao dobiti odgovor, bio je dužan upisati "Nepoznato". Pod kategorijom "Nepoznato" su obuhvaćene i osobe koje su smještene u bolnicama za trajni smještaj bolesnika, a za koje je podatke dala pravna osoba ili staratelj, zatim osobe mlađe od 15 godina koje su popisane u kolektivnim stanovima, osobe bez upisanog odgovora i osobe kod kojih je na popisnom obrascu označen i neki od ponuđenih modaliteta i upisan tekstualni odgovor koji je različit od označenog odgovora na obrascu.
  17. ^ a b c Sve osobe kod kojih je upisan neki drugi odgovor koji ne odgovara modalitetima s obrasca i koji nije odgovor "Nepoznato", u ovoj publikaciji su predstavljene kategorijom "Ostali".
  18. ^ Analiza podataka vršena je samo za tri maternja jezika: bosanski, hrvatski i srpski jezik, dok su svi ostali popisani stanovnici svrstani u jednu od dvije ostale grupe.
  19. ^ Analiza podataka vršena je samo za tri religije: islamsku, katoličku i pravoslavnu, te dva pogleda na religizno vjerovanje agnosticizam i ateizam za dok su svi ostali popisani stanovnici svrstani u jednu od tri ostale grupe.
  20. ^ Zgrade su trajni objekti koji imaju krov i vanjske zidove, izgrađene kao samostalne upotrebne cjeline, koje pružaju zaštitu od vremenskih i drugih vanjskih utjecaja, a namijenjene su za stanovanje, obavljanje neke djelatnosti ili za smještaj i čuvanje životinja, robe i opreme za različite proizvodne i uslužne djelatnosti.[1]
  21. ^ Stan je građevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili od više soba (od 4 ili više m2), s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, ostava, predsoblje, kupatilo, toalet/WC i sl.), ili bez pomoćnih prostorija i može imati jedan ili više posebnih ulaza.[1]
  22. ^ Samo za stanovanje je nastanjen stan koji se preko cijele godine koristi za stanovanje jednog ili više domaćinstava, bez obzira po kojoj osnovi domaćinstvo koristi stan.[1]
  23. ^ Za stanovanje i obavljanje djelatnosti je nastanjen stan koji odgovara definiciji stana, a u dijelu stana u kojem stanuje jedno ili više domaćinstava, obavlja se i neka djelatnost (npr. krojačka, frizerska ili obućarska djelatnost, izdavanje sobe turistima, advokatska kancelarija, atelje, zubna ordinacija, predstavništvo neke firme i sl.)[1]
  24. ^ Samo za obavljanje djelatnosti je stan koji nije građevinski prepravljen (adaptiran) u poslovne prostorije i u kojem niko ne stanuje, već se u potpunosti koristi za obavljanje neke djelatnosti.
  25. ^ Za odmor i rekreaciju je privremeno nastanjen nstan koji u svemu odgovara definiciji stana, a koristi se povremeno ili nekoliko mjeseci u godini isključivo za odmor i rekreaciju.
  26. ^ Za korištenje u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi je privremeno nastanjen, a koji u svemu odgovara definiciji stana i koristi se samo u vrijeme poljoprivrednih radova (čobanska i vinogradarska kuća i sl.)
  27. ^ Drugi stan koji domaćinstvo koristi i koji se nalazi u istom objektu je privremeno nastanjen, a koji koristi domaćinstvo na istoj adresi.)
  28. ^ Stan koji se koristi od strane privremeno prisutnog lica je privremeni stan, tj. za lica koja su u mjestu Popisa privremeno prisutne (studenti, radnici i sl.)
  29. ^ U ovu kategoriju su uključeni i svi stanovi za koje npopisivač nije pronašao domaćinstvo na datoj adresi nakon tri obilaska, a od komšija je saznao da neko zaista živi u tom stanu. Korištenje stana u svim slučajevima je tretirano kao da je riječ o praznom stanu. Prazan stan je nenastanjen (prazan) zbog toga što je: nov i još neuseljen (iako je dopušteno useljavanje); ispražnjen radi preseljenja, adaptacije, popravke i sl.; stan čiji vlasnik živi u drugom stanu ili u drugom mjestu, a ovaj stan još ne koristi niti ga izdaje (npr. stan je kupljen za djecu koja tek trebaju doći u to mjesto na školovanje i sl.); napušten stan (popisuju se samo ako su građevinski ispravni ili se s relativno malim popravkama mogu osposobiti za upotrebu)
  30. ^ Ukupna korisna površina stana je zbir površina soba, kuhinje, kupatila, toaleta/WC-a, ostave, hodnika i ostalih pomoćnih prostorija u sastavu stana, uključujući jednim dijelom površinu lođe (75% ukupne površine), pokrivenih terasa (50% ukupne površine), balkona i otvorenih terasa (25% ukupne površine). U površinu stana je uključena i površina sobe ili kuhinje koja je građevinski odvojena od glavnih prostorija stana (nalaze se u istoj zgradi/kući ili u drugoj zgradi/ kući na istoj adresi, ali imaju odvojen ulaz, a koju jedno domaćinstvo koristi preko cijele godine). U površinu stana također se uključuje površina sobe (unutar stana) koja se koristi za obavljanje poslovne djelatnosti (npr. za krojačku radionicu, advokatsku kancelariju i sl.)
  31. ^ Soba je prostorija namijenjena stanovanju koja je od drugih prostorija u stanu odvojena stalnim zidovima, visine najmanje dva metra, ima direktnu dnevnu svjetlost, a površina poda iznosi najmanje 4 m2, odnosno široka je najmanje 2 metra, tako da se u nju može smjestiti krevet za odraslo lice. Direktnim dnevnim svjetlom se smatra svjetlo koje se dobija kroz prozor na samoj prostoriji, a dolazi s otvorenog prostora (ulice ili dvorišta), terase ili svjetlarnika. Prostorije koje ne ispunjavaju ovaj uslov kao i kuhinja i druge pomoćne prostorije nisu uračunate u broj soba, ali je njihova površina uračunata u površinu stana. Kuhinje se ne računaju u broj soba, međutim, ako stan ima samo jednu prostoriju u kojoj se spava, boravi i kuha, ta se prostorija popisuje kao soba, a ne kao kuhinja, tj. smatra se da takav stan nema kuhinje.)

Reference

uredi
  1. ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z aa ab ac ad ae "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi

uredi