Kopar

Kopar (lat. Anethum graveolens) je začinska i ljekovita biljka iz porodice Apiaceae.

Kopar
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Apiales
Porodica	Apiaceae
Rod	Anethum
Vrsta	A. graveolens
Dvojno ime
Anethum graveolens Linnaeus

Rasprostranjenost

Biljka je porijeklom iz centralne Azije. Još u 1. vijeku širi se po srednjoj i sjevernoj Evropi. U vrijeme Karla Velikog već je dio svakog carskog vrta. Najveći proizvođač ulja kopra danas je Mađarska.

Karakteristike

Kopar je jednogodišnja biljka. Naraste od 30 do 120 cm visine. Cijela biljka je glatka i mirisna. Listovi su končasti. Cvjetovi su žuti i narastu na 6 do 10mm dugim drškama, radijalno simetrični i petodijelni. Cvjeta od maja do augusta. Plodovi su jajoliki, smeđi, 3 do 5mm dugi i 2 do 2,5mm široki. Plod zrije od jula do septembra. Sije se sa prvim mrazevima u humusom bogato, osunčano tlo. Aroma biljke je najsnažnija prije cvjetanja. Sjeme biljke je zrelo kad počne da tamni i tada se može brati.

Upotreba

Sa anisom i kimom upotrebljava se u evropskoj kuhinji kao dodatak salatama, umacima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Koristi se i kao ljekovita biljka čija ulja pospješuju apetit, olakšavaju probavu i umiruju nerve. Jača imuni sistem i djeluje protiv infekcija. Čaj kopera umiruje i pomaže kod nesanice.

Hemijski sastav

Biljka sadrži prvenstveno eterična ulja.

Narodno vjerovanje

Kopar je poznat još u starom Egiptu kao ljekovita biljka. Rimski gladijatori mazali su tijelo koprovim uljem i jeli hranu začinjenu koperom, jer se vjerovalo da daje snagu. Grci su ga cijenili zbog umirujućeg svojstva. U Bibliji se pominje sa metvicom i kimom. Buketić kopera na vratima štiti ukućane od „zlih“ gostiju. Ako mladenka u cipelama na vjenčanju ima zrna kopra i senfa, njena riječ će biti posljednja u kući. Novorođenu djecu se štiti od „zla“ time što ih se pospe koprom i solju, a zrna kopra u džepu štite od „crne magije“.

Također pogledajte

• Lista začina