Deva
- "Kamila" se preusmjerava ovdje.
Kamila ili deva (od: latinskog: camelus i grčkog: κάμηλος (kamēlos) od hebrejskog ili feničanskog: גָמָל gāmāl.[7][8]) je vrsta kopitara iz reda sisara, roda Camelus.
| Deva | |
|---|---|
 | |
 Jednogrba deva, Camelus dromedarius | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Mammalia |
| Red | Artiodactyla |
| Porodica | Camelidae |
| Rod | Camelus Linnaeus, 1758 |
| Species | |
| Camelus bactrianus Camelus ferus | |
Deve nosi karakteristične masne naslage" poznate kao "grbe" na leđima. Deve su odavno pripitomljene i, kao stoka, daju hranu (mlijeko i meso) i tekstil (vlakna i filc od dlake). Deve su radne životinje posebno prilagođene njihovom pustinjskom staništu i vitalno su prijevozno sredstvo za putnike i teret.
Postoje tri žive vrste deva, jednogrba (dromedar) koji čini 94% svjetske populacije deva, i dvogrba baktrijska deva 6% (baktrijska deva), a Divlja baktrijska deva je posebna vrsta i sada je kritično ugrožena.
Riječ deva se takođe neformalno koristi u širem smislu, gde je ispravniji izraz "kamelida", da uključi svih sedam vrsta porodice Camelidae: prave deve (tri vrste spomenute iznad), zajedno sa kamilidama iz "Novog svijeta": lama, alpaka, guanaco i vicuña, koji pripadaju posebnom plemenu Lamini.[9] Kamele su nastale u Sjevernoj Americi tokom eocena, a predak modernih deva, Paracamelus, migrirao je preko Beringovog kopnenog mosta u Aziju tokom kasnog miocena, prije oko 6 miliona godina.
Deve u grbama drže mast koja im služi za dugo preživljavanje bez hrane i vode. Domesticirane su prije 5 000 godina i služe za promet u Africi i Aziji. Danas na svijetu postoji 13 000 000 dromedara, od čega je 700 000 divljih u srednjoj Australiji. Postoji i 1, 4 000 000 baktrijskih deva, među kojima je 1 000 divljih iz pustinje Gobi
TaksonomijaUredi
| Image | Common name | Scientific name | Distribution |
|---|---|---|---|
 |
Baktrijska deva | Camelus bactrianus | Pripitomljena; Centralna Azija. |
 |
Jednogrbna deva / Arapska deva | Camelus dromedarius | Pripitomljena; the Bliski istok, Sahara, and Južna Azija; Australija |
 |
Divlja baktrijska deva | Camelus ferus | Udaljena područja u sjeverozapadna Kina and Mongolija |
BiologijaUredi
Prosječan životni vijek deve je 40 do 50 godina.[3] Odrasla Jednogrbna deva iznosi 1,85 m na ramenu i 2,15 m na grbi.[4] Deve mogu trčati do 65 km/h u kratkim naletima i održavati brzine do 40 km/h.[5] Baktrijske deve teže 300 do 1.000 kg, a Jednogrbna deva 300 do 600 kg. Širi prsti na kopitu deve pružaju dodatno prijanjanje za različite sedimente tla.[6]
Mužjak Jednogrbne deva ima organ koji se zove dulla u svom grlu, veliku vreću na napuhavanje koju istiskuje iz usta kada je u tjeranju kako bi potvrdila dominaciju i privukla ženke. Podsjeća na dug, natečen, ružičasti jezik koji visi sa strane devinih usta.[7] Deve se pare tako što mužjak i ženka sjede na tlu, a mužjak jaše s leđa.[8] Mužjak obično ejakulira tri ili četiri puta u toku jedne sesije parenja.[9] Deve su jedini kopitari koji se pare u sjedećem položaju.[10]
ReferenceUredi
- ^ Burger, P. A.; Ciani, E.; Faye, B. (18. 9. 2019). "Old World camels in a modern world – a balancing act between conservation and genetic improvement". Animal Genetics. 50 (6): 598–612. doi:10.1111/age.12858. PMC 6899786. PMID 31532019.
- ^ Chuluunbat, B.; Charruau, P.; Silbermayr, K.; Khorloojav, T.; Burger, P. A. (2014). "Genetic diversity and population structure of Mongolian domestic Bactrian camels (Camelus bactrianus)". Anim Genet. 45 (4): 550–558. doi:10.1111/age.12158. PMC 4171754. PMID 24749721.
- ^ "Bactrian Camel: Camelus bactrianus". National Geographic. 10. 5. 2011. Arhivirano s originala, 4. 11. 2012. Pristupljeno 28. 11. 2012.
- ^ "The amazing characteristics of the camels". Camello Safari. Arhivirano s originala, 7. 11. 2012. Pristupljeno 26. 11. 2012.
- ^ "How Fast Can Camels Run and How Long Can They Run For?". Big Site of Amazing Facts. Pristupljeno 29. 11. 2012.
- ^ Fayed, R. H. "Adaptation of the Camel to Desert environment." Proceedings of the ESARF 11th Annual Conference. Available at:< http://esarf2[trajno mrtav link]. tripod. com/conf2001proc. htm>,(pristupljeno 18. 11. 2010). 2001.
- ^ {{cite journal |journal= Injury |volume= 43 |issue= 9 |pages= 1617–1620 |title= Camel bite injuries in United Arab Emirates: A 6 year prospective study |first1= Fikri M. |last1= Abu-Zidana |first2= Hani O. |last2= Eida |first3= Ashraf F. |last3= Hefnya |first4= Masoud O. |last4= Bashira |first5= Frank |last5= Branickia |doi= 10.1016/j.injury.2011.10.039 |pmid= 22186231 |date= 18. 12. 2011 |quote= The male mature camel has a specialized inflatable diverticulum of the soft palate called the "Dulla". and During rutting the Dulla enlarges on filling with air from the trachea until it hangs out of the mouth of the camel and comes to resemble a pink ball. This occurs in only the one-humped camel. Copious saliva turns to foam covering the mouth as the male gurgles and makes metallic sounds.
- ^ Two Male Camels Fighting Over One Female. Youtube.com. Arhivirano s originala, 19. 12. 2015. Pristupljeno 8. 1. 2016.
- ^ Mukasa-Mugerwa, E. (1981). The Camel (Camelus Dromedarius): A Bibliographical Review. International Livestock Centre for Africa Monograph. 5. Ethiopia: International Livestock Centre for Africa. str. 1, 3, 20–21, 65, 67–68.
- ^ "Bactrian & Dromedary Camels". Factsheets. San Diego Zoo Global Library. mart 2009. Arhivirano s originala, 22. 9. 2012. Pristupljeno 4. 12. 2012.
| category:Camelus na Wikimedia Commonsu. |