Jednačina je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednačine. Razlikujemo matematički identitet, gdje se ustanovljava jednakost lijeve i desne strane,

Prva jednačina, ikada napisana, od strane Roberta Recordea, koji je izmislio znak jednakosti.

Za svaku datu vrijednost , uvijek je tačno

.
Dvije gornje jednakosti su primjeri identiteta.
nije identitet

Gornja jednačina je netačna za beskonačno mnogo vrijednosti promenljive . Tačna je za samo jedno jedinstveno rješenje, a to je je . Ako je poznato da je jednačina tačna, ona daje podatak o vrijednosti . Uopšteno, vrijednosti promenljivih za koje je jednačina tačna nazivaju se rešenje jednačine. Riješiti jednačinu znači naći njena rješenja.

Primjer
je identitet, dok je
jednačina, čija su rješenja i .

Slova sa početka alfabeta, kao što su , , koriste se za označavanje konstante, a slova sa kraja alfabeta, kao što su , ' za označavanje promjenljive.

Neka su data preslikavanja i . Često moramo naći skup takav da je:

za svako .

Treba riješiti jednačinu

Ako ne postoji takvo jednačina je nemoguća. Formula je definisana ako je određen skup. Skup brojeva za koje je definisana nazivamo prirodno područje definicije

Osobine

uredi

Ako je jednačina u algebri tačna, sljedeće operacije se mogu sprovesti da bi se dobila nova tačna jednačina:

Teorem 1

uredi

Ako je   definisana tada su jednačine

 
  ekvivalentne.

Teorem 2

uredi
Za  
  je ekvivalentna sa  

Teorem 3

uredi

Ako su   ekvivalentne onda su i pojedinačne jednačine   ekvivalentne i nova rješenja su rješenja jednačine  

Teorem 4

uredi

  je podjednačina jednačine  

Također pogledajte

uredi