Istro-Rumuni
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Istro-Rumuni (Ćiribirci, Ćići) su mala etnička zajednica porijeklom od Morlaka, jedne od vlaških grupa porijeklom iz Dalmacije, romanska grana indoevropskih naroda. Istro-Rumuni su danas nastanjeni na području Istre, Hrvatska, gdje su im danas glavna naselja Žejane i Šušnjevica. Služe posebnim dijalektom, srodan sa rumunskom. Tradicionalno, glavno im je zanimanje danas zapušteno ovčarstvo. Od svoje stare kulture očuvali su zvončarske običaje.
Istro-Rumuni, poznati po uzgoju ovaca, svojim starim poslom nastavili su i doseljenjem u područje Ćićarije. Sa svojim stadima prodirali su sve do suprotne obale Istre, prema Poreču, gdje bi se zadržavali preko zime i u proljeće se vraćali kućama. Ovčarstvo je danas zapušteno, mnogi odlaze na rad u Rijeku ili dalje. Sela oko Čepićkog polja su opustjela. Većina Istro-Rumuna, danas naseljeni u Žejanama očuvali su stare pokladne običaje koje njeguje folklorno društvo 'Žejanski zvončari'. U prvom mjesecu u vrijeme pokladnih običaja zvončari oblače na sebe bijele hlače, mornarske majice, šubu (šuba, ovčja koža), veoma važne klopote (tri zvona), kumarak ukrašen raznobojnim trakama koje vise do tla. Uz prepoznatljivo poskakivanje njihova zvona zvone i tjeraju zimu. Ovaj lijepi običaj još je veoma živ među njima i djeca se s njim upoznavaju od malih nogu.
Također pogledajte
urediLiteratura
uredi- Goran Filipi, Istrorumunjski Lingvistički Atlas
- August Kovačec, Istrorumunjsko-Hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima)
- Traian Cantemir, "Texte istroromîne", Editura Adademiei Republicii Populare Romîne (1959)
Nedovršeni članak Istro-Rumuni koji govori o narodima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.