Irina Antanasijević
Irina Antanasijević rođena u Severodonjecku, SSSR, 27. juna 1965, kao Irina Nikolajevna Antanasijevič (ruski: Ирина Николаевна Антанасиевич) je ruski i srpski filolog, književni kritičar, prevodilac. Doktor filoloških nauka od 2002. i profesor od 2004. godine. Počasni doktor Tjumenjskog univerziteta. Naučna interesovanja su joj: folklor i postfolklor, vizuelna književnost i vizuelni tekst, poetika stripa, ilustracija, književnost za djecu, historija ruske emigracije.[1]
Irina Antanasijević | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | Irina Nikolajevna Antanasijevič 27. juni 1965. |
| Zanimanje | folklorist, filolog, književni kritičar, prevodilac |
Biografija
urediRođena u gradu Severodonjeck, Luganska oblast, Ukrajinska SSR, SSSR. Po dolasku u Jugoslaviju živjela je u Splitu, a od 1991-99. u Prištini. Radila je kao lektor, a zatim asistent za rusku književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta u Prištini. Doktorsku disertaciju "Pejzaž u ruskom i srpskom epskom" odbranila je 1999. godine. Napustila je Prištinu u junu 1999. i preselila se u Niš. Radila je kao profesor ruske književnosti na Filozofskom fakultetu u Nišu, a nastavila da radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini (sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici). Godine 2002. odbranila doktorsku tezu "Poetika tužbalice". Inicijator otvaranja Odjeljenja za slavistiku sa balkanistikom na Filološkom fakultetu u Nišu (od 2002. godine Odjeljenje za ruski jezik i književnost). Profesor ruske književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Član Uređivačkog Odbora časopisa Gradina do 2009. Član Uređivačkog Odbora časopisa Facta universitatis do 2010. Član Uređivačkog Odbora časopisa Slavistika. Član Uređivačkog Odbora časopisa Научный результат, Серия Социальные и гуманитарные исследования..
Bibliografija
uredi- Monografije
- Pejzaž u ruskoj i srpskoj narodnoj epici, Prosveta, Niš. Irina Antanasijević 126 s.
- Poetika ruskih tužbalica, Niš, Prosveta. Irina Antanasijević 210 s.
- Фольклор и авангард: символы и явления, Niš, Gradac: Despot Book. Irina Antanasijević 253 str.
- Русский комикс Королевства Югославия, Novi Sad, Komiko. Irina Antanasijević 340 str.
- Русская классика в картинках, Белград: Филологический факультет Белградского университета, 2015 (Beograd : Belpak), Библиотека Язык и литература. Серия Русская эмиграция в Белград; kn. Irina Antanasijević
- Riječnici
- Leksikon opštih reči i izraza, Budva, Kuća knjige. Irina Antanasijević 753 s.
- Rečnik rusko-srpski srpsko-ruski, Budva, Kuća knjige. Irina Antanasijević 832 s.
- Razgovornik rusko-srpski srpsko-ruski, Budva, Kuća knjige. Irina Antanasijević 192 s.
- Udžbenici i priručnici
- Ruski jezik za studente biologije i ekologije, Niš — Istočno Sarajevo. Irina Antanasijević 190 s.
- Ruski jezik za studente fizike, Niš — Istočno Sarajevo, 2001, UDK: 808. 2:53(075. 8), 185 s.
Priznanja
uredi- Zvanje Gospa od duha i humora (Gašin sabor, 2018), dodeljuju Centar za umetnost stripa Beograd pri Udruženju stripskih umetnika Srbije i Dečji kulturni centar Beograd[2]
- Medalja Puškina (Rusija, 2021) – za veliki doprinos promociji ruskog jezika i ruske kulture u Srbiji<ref>"Указ Президента Российской Федерации от 24.11.2021 № 671 "О награждении государственными наградами Российской Федерации"" (jezik: ruski). 24. 11. 2021. Pristupljeno 19. 2. 2022./ref>.
Literatura
urediVanjski linkovi
urediReference
uredi- ^ "Antanasijević Irina". usus.org.rs (jezik: srpski). Udruženje stripskih umjetnika Srbije (USUS). 15. 5. 2017. Arhivirano s originala, 19. 5. 2017. Pristupljeno 19. 2. 2022. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Udruženje stripskih umetnika Srbije.„Dve gospe, sedamdeset vitezova i 6.000 ulazaka u plemeniti svet stripa: Izveštaj sa prvog Gašinog sabora, 26. april — 11. maj 2018.” Arhivirano 18. 5. 2018. na Wayback Machine, 17.5. 2018