Herbhronologija

Herbohronologija ili herbhronologija je nauka koja počiva na analizi godišnjih prstenova rasta (godova) u sekundarnom korijenu ksilema u trajnica zeljastih biljaka. Dok lišće i stabljike višegodišnjih biljaka odumiru na kraju vegetacijske sezone, korijen često ostaje dugi niz godina ili čak čitav život. Višegodišnje biljne vrste koje pripadaju grupi dikotiledone (poznata je trajnice forbija koja se odlikuje sekundarnim rastom, što se ispoljava kao novi prsten rasta, koji se svake godine dodaje u trajne korijene. Oko dvije trećine svih višegodišnjih dvokotiledonih biljnih vrsta sa postojanim korijenom, koji raste u izrazito sezonskoom pojasu sjeverne polutke pokazuju barem prilično jasne godišnje prstenaste priraštaje.[1]

Presjek korijena (30 μm) Penstemon venustus. Sloj vezivnog tkiva obojeno je crvenkasto (boja: floroglucinol/HCl. Crni markeri označavaju rubove godišnjeg prstena. Biljka potiče iz Wallowa Mtsa, Oregon, SAD (2003)
Sloj vezivnog tkiva obojeno je crvenkasto (boja: floroglucinol/HCl. Crni markeri označavaju rubove godišnjeg prstena. Biljka potiče iz planinskoog lanca Churfirsten, Švicarska (2002)
Presjek korijena (30 μm) Silene vulgaris.Sloj vezivnog tkiva obojen je crvenkasto (boja: floroglucinol/HCl. Crni markeri označavaju rubove godišnjeg prstena. Biljka potiče iz Davosa, Švicarska (2003)

Prebrojavanje godišnjih prstenova rasta može se koristiti za određivanje starosti višegodišnje biljke na sličan način kao na drveću pomoću dendrohronologije. Na ovaj način je utvrđeno da neke višegodišnje biljke žive do 50 i više godina.[2][3][4]

HistorijaUredi

Herbohronologija srodna je dendrohronologiji zbog sličnosti ispitivanih struktura. Izraz je uveden krajem 1990-ih, iako je postojanje godišnjih prstenova u korijenu višegodišnjih biljaka, već ranije uočilo nekoliko istraživača.

Godišnji prstenovi rastaUredi

Kao i drveće i drvenaste zeljaste biljke, imaju zonu rasta zvanu vaskularni kambij, smješten između korijenove kore i njegovog ksilema. Vaskularni kambijski prsten aktivan je tokom vegetacijske sezone i svake godine stvara novi sloj ksilemskog tkiva ili prirasni prsten. Svako dodavanje novog bočnog sloja svake godine naziva se sekundarni rast i potpuno je isti kao i kod drvenastih biljaka. Svaki pojedinačni prsten sastoji se od mladog lignificiranog tkiva koje se formira na početku vegetacijske sezone i kasnog, koje se formira u ljeto i jesen. Lignificirana tkiva karakteriziraju široke ili gušće raspoređene elemente provodnih sudova, dok tkivo kasnog drveta ima uže sudove i/ili njihovu manju gustoću.

Godišnji prstenovi rasta kod bilja obično su vidljivi samo mikroskopom, nakon obrade određenom metodom bojenja. Prstenasti obrasci vidljivi golim okom u presjecima korijena mogu biti lažni.[5][6][7][8]

Širina godišnjih prstena rasta ovisi o uvjetima tokom formiranja; u povoljnim godinama je veća, a u nepovoljnijim uža.[9][10]

PrimjenaUredi

Herbhronologija se koristi u mnogim poljima ekoloških i bioloških istraživanja, naprimjer, u ekologiji biljnih zajednice, biologiji populacija, ekologiji biljaka i invazijskoj biologiji.

Herbhronologija se koristi kao alat za procjenu starosti biljaka. Ovo mogu biti relevantne informacije za određivanje:

  • dugovječnosti višegodišnjih vrsta zeljastih biljaka; ovo je vrijedna informacija za knjige o flori i važan aspekt strategije životne historije vrste.[4]
  • starosne strukture populacije; ovo je dragocjeno za pitanja o dinamici populacije ili obrascima širenja invazivnih vrsta.[11][12]

Herbhronologija omogućava procjenu dugoročnih godišnjih stopa rasta višegodišnjih zeljastih biljaka, bez potrebe za nadgledanjem. Ovo mogu biti relevantne informacije za procjenu:

  • uticaja fluktuacija u specifičnim klimatskim uvjetima rasta.[10]
  • uticaja promjena u uvjetima na lokaciji kao što je promijenjena konkurencija.[5]
  • obrazaca životnog rasta.[4]

ReferenceUredi

  1. ^ Dietz H, Schweingruber FH (2002). "Annual rings in native and introduced forbs of lower Michigan, USA". Canadian Journal of Botany. 80: 642–649. doi:10.1139/b02-048.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  2. ^ von Arx G, Dietz H (2006). "Growth rings in the roots of temperate forbs are robust annual markers". Plant Biology. 8: 224–233. doi:10.1055/s-2005-873051.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  3. ^ {{cite book|title=Growth rings in herbs and shrubs: life span, age determination and stem anatomy|vauthors=Schweingruber FH, Poschlod P |pages=195–415|year=2005|issn=1424-5108|publisher=Haupt|location=Bern}
  4. ^ a b c von Arx G, Edwards PJ, Dietz H (2006). "Evidence for life history changes in high altitude populations of three perennial forbs". Ecology. 87: 665–674. doi:10.1890/05-1041.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  5. ^ a b Dietz H, Ullmann I (1998). "Ecological application of 'Herbchronology': Comparative stand age structure analyses of the invasive plant Bunias orientalis L.". Annals of Botany. 82: 471–480. doi:10.1006/anbo.1998.0706.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  6. ^ Petersen HE (1908). "Diapensiaceae". Meddelelser am Gronland. 36: 141–154.
  7. ^ Zoller H (1949). "Beitrag zur Altersbestimmung von Pflanzen aus der Walliser Felsensteppe". Bericht über das Geobotanische Forschungsinstitut Rübel in Zürich: 61–68.
  8. ^ Bakshi TS, Coupland RT (1960). "Vegetative propagation in Linaria vulgaris". Journal of Botany. 38: 243–249. doi:10.1139/b60-022.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  9. ^ Werner PA (1978). "On the determination of age in Liatris aspera using cross-sections of corms: implications for past demographic studies". The American Naturalist. 112: 1113–1120. doi:10.1086/283350.
  10. ^ a b Dietz H, von Arx G (2005). "Climatic fluctuation causes large-scale synchronous variation in radial increments of the main roots of northern hemisphere forbs". Ecology. 86: 327–333. doi:10.1890/04-0801.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  11. ^ Dietz H (2002). "Plant invasion patches - reconstructing pattern and process by means of herb-chronology". Biological Invasions. 4: 211–222. doi:10.1023/a:1020971509871.
  12. ^ Moloney KA, Knaus F, Dietz H (2009). "Evidence for a shift in life-history strategy during the secondary phase of a plant invasion". Biological Invasions. 11: 625–634. doi:10.1007/s10530-008-9277-3.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)

Vanjski linkoviUredi