Gvineja Bisau

Republika Gvineja Bisau República da Guiné-Bissau
Zastava	Grb
	Himna: "Esta é a Nossa Pátria Bem Amada";
	Položaj Gvineje Bisau na karti Položaj Gvineje Bisau
Glavni grad	Bissau;
Službeni jezik	portugalski
Državno uređenje
• Predsjednik	Umaro Sissoco Embaló
• Predsjednik vlade	Rui Duarte de Barros
Zakonodavstvo
Nezavisnost	Od Portugala 10. septembra 1974.
Površina
• Ukupno	36.120 km2 (133.)
• Vode (%)	22,4
Stanovništvo
• Ukupno	1.345.479 (147.)
• Gustoća	48/km2
Valuta	CFA franak (100 centima)
Vremenska zona	UTC +0
Pozivni broj	245
Internetska domena	.gw

Republika Gvineja Bisau je država u Zapadnoj Africi.^[2] Na zapadu izlazi na Atlantski okean, a graniči sa Senegalom na sjeveru i Gvinejom na istoku i jugu.

Zemlja je, za razliku od svojih susjeda, od 1963. do 1974. vodila rat za nezavisnost, a poslije odlaska Portugalaca oslobodilački pokret PAIGC (Afrička stranka za nezavisnost Gvineje i Zelenortskih Otoka) zadržao je politički monopol sve do 1999. s povremenim uplitanjem vojske. Od planova za ujedinjenje sa Zelenortskom Republikom odustalo se 1980. nakon što je mirnim državnim udarom vlast preuzeo João Bernardo Vieira koji je i pobijedio na prvim slobodnim predsjedničkim izborima 1994. Vieira je smijenjen 1999. poslije jednogodišnjeg krvavog građanskog rata u kojem mu je protivnik bio načelnik glavnog stožera vojske Ansumane Mané. Drugi, u januaru 2000. slobodno izabrani predsjednik Kumba Iala također je smijenjen u državnom udaru 2003.

Dana 12. aprila 2012. je izvršen vojni udar.^[3]

Gvineja Bisao je jedna od najsiromašnijih zemalja Afrike i svijeta. Poljoprivreda je glavna privredna grana, a izvozi se kešu orah i kikiriki. BDP je u 2004. bio 700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Etimologija

Gvineja je dobila ime po regiji Gvineja. Gvineja je tradicionalno ime za regiju Afrike koja se nalazi uz Gvinejski zaliv. Prostire se na sjever kroz šumovite tropske regije i završava na Sahelu. Izraz Gvineja dolazi direktno od portugalske riječi Guiné, koja se pojavila sredinom 15. vijeka, a odnosi se na zemlje naseljene Gvinejom, generički izraz za crne afričke narode južno od rijeke Senegal, za razliku od "tawny" Zenaga Berbera iznad njega, kojega su zvali Azenegues ili Mavri.^[4]

Nakon nezavisnosti, proglašene 1973. godine i priznate 1974. godine, ime glavnog grada (Bissau) dodan je imenu države kako bi se spriječila zabuna s Gvinejom (prije Francuska Gvineja).

Historija

Vlada

Političke podjele

Zemlja se sastoji od 8 oblasti.

Geografija

Nalazi se u zapadnoj Africi, izlazi na Atlanski okean. Reljef je nizijski, klima je tropska, biljno blago čine prašume i savane.

Privreda^[5]

Slabo razvijena zemlja.^[6] Poljoprivreda 93%, obradiva zemlja, drvo, kaučuk, kukuruz, kikiriki, uljne palme. Rude: boksit, nafta, mangan. Industrija: prehrambena.

Stanovništvo

Religija

Religija u Gvineji-Bissau, 2010.^[7]^[8]
Religija			Postotak
Islam			45.1
Narodna ili ireligija			30.9
Kršćanstvo			19.7
Ostale religije			4.3

U Gvineji-Bisau oko 45% stanovništva zemlje pripada islamskoj vjeroispovjesti. Približno 20% stanovništva zemlje pripada hrišćanskoj zajednici, a 31% nastavlja da drži vjeru domorodaca. Međutim, mnogi stanovnici praktikuju forme islamske i hrišćanske vjere, koji kombinuju svoje prakse sa tradicionalnim afričkim vjerovanjima. Muslimani dominiraju na sjeveru i istoku, dok hrišćani dominiraju južnim i primorskim regionima. Rimokatolička crkva čini većinu hrišćanske zajednice.

Kultura

Također pogledajte

Reference

^ "Guinea-Bissau country profile". BBC News (jezik: engleski). 27. 5. 2011. Pristupljeno 30. 6. 2023.
^ "Guinea-Bissau | History, Map, Flag, Population, Capital, Language, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 8. 6. 2023. Pristupljeno 30. 6. 2023.
^ "Tiny Guinea-Bissau becomes latest West African nation hit by coup | McClatchy". web.archive.org. 13. 4. 2012. Arhivirano s originala 13. 4. 2012. Pristupljeno 30. 6. 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
^ "guinea | Origin and meaning of guinea by Online Etymology Dictionary". www.etymonline.com (jezik: engleski). Pristupljeno 26. 6. 2021.
^ Guinea-Bissau (jezik: engleski), Central Intelligence Agency, 9. 6. 2023, pristupljeno 30. 6. 2023
^ "Guinea-Bissau | Data". web.archive.org. 11. 11. 2012. Arhivirano s originala 11. 11. 2012. Pristupljeno 30. 6. 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
^ "Guinea-Bissau – Pew-Templeton Global Religious Futures Project". Globalreligiousfutures.org. Arhivirano s originala, 20. 12. 2017. Pristupljeno 22. 11. 2017.
^ "Religious Composition by Country, 2010–2050 | Pew Research Center". Pewforum.org. 2. 4. 2015. Arhivirano s originala, 2. 8. 2017. Pristupljeno 22. 11. 2017.

Vanjski linkovi

Logo Commonsa

Guiné-Bissau na Wikimedia Commonsu.

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Gvineja Bisau

WikiAtlas ima mape na temu: Gvineja Bisau

Službeni sajt
Gvineja-Bisau na BBC News
Gvineja-Bisau na CIA World Factbook
Gvineja-Bisau na Encyclopædia Britannica
Gvineja-Bisau na "International Futures"

[1] "Guinea-Bissau country profile". BBC News (jezik: engleski). 27. 5. 2011. Pristupljeno 30. 6. 2023.

[2] "Guinea-Bissau | History, Map, Flag, Population, Capital, Language, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 8. 6. 2023. Pristupljeno 30. 6. 2023.

[3] "Tiny Guinea-Bissau becomes latest West African nation hit by coup | McClatchy". web.archive.org. 13. 4. 2012. Arhivirano s originala 13. 4. 2012. Pristupljeno 30. 6. 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

[4] "guinea | Origin and meaning of guinea by Online Etymology Dictionary". www.etymonline.com (jezik: engleski). Pristupljeno 26. 6. 2021.

[5] Guinea-Bissau (jezik: engleski), Central Intelligence Agency, 9. 6. 2023, pristupljeno 30. 6. 2023

[6] "Guinea-Bissau | Data". web.archive.org. 11. 11. 2012. Arhivirano s originala 11. 11. 2012. Pristupljeno 30. 6. 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

[7] "Guinea-Bissau – Pew-Templeton Global Religious Futures Project". Globalreligiousfutures.org. Arhivirano s originala, 20. 12. 2017. Pristupljeno 22. 11. 2017.

[8] "Religious Composition by Country, 2010–2050 | Pew Research Center". Pewforum.org. 2. 4. 2015. Arhivirano s originala, 2. 8. 2017. Pristupljeno 22. 11. 2017.

[2]

[1]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]