Glasinačka kolica
Glasinačka kolica su arheološki nalaz iz 1880. god. sa lokaliteta Glasinac - Bjelosavljevići, općina Sokolac, Bosna i Hercegovina. Čuvaju se u muzeju u Naturhistorisches Museumu u Beču, i postala su dio udžbenika, knjiga i literature širom svijeta.[1]
Već prve godine nakon ulaska Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu, Glasinačka visoravan postaje predmet slučajnih nalaza i amaterskih istraživanja pojedinaca. Poručnik Johan Leksa, prilikom izgradnje puta Han Podromanija-Rogatica, otvorio je prve tumule na visoravni i tom prilikom je u jednom tumulu iz grupe kraj rijeke Rešetnice, naišao među ostalim nalazima i na čuvena bronzana glasinačka kultna kolica koje "vuku" dvije ptice.[2]
U periodu između 1878. i 1888. godine, prije službenog osnivanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nekoliko stotina arheoloških nalaza slučajno otkrivenih na prahistorijskim lokalitetima Bosne i Hercegovine dospjeli su u zbirke Naturhistorisches Museum u Beču, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Splitu, kao i u zbirke franjevačkih samostana u Bosni i Hercegovini. Među njima su glasinačka bronzana kultna kolica iz starijeg željeznog doba.
Replika kultnih kolica, 2016. godine svečano je predata Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, u sklopu obilježavanja nacionalnog praznika Austrije.[3]
Motiv kolica proglašen je za zvanični turistički suvenir općine Sokolac.[4]
Opis
urediGlasinačka kolica izrađena su od bronze. Sastoje se od četiri međusobno povezana točka na kojima su smještene dvije imaginarne hibridne ptice, koje imaju tijelo goluba, kljun barske ptice, krestu pijetla i uši bika.
Donja veća ptica je iznutra šuplja, i služila je kao sud za žeravicu, u kojem su sagorijevale mirisne tvari. Kao poklopac toga suda, sjedi na velikoj ptici, manja istog oblika. Osim ovih dviju ptica ima na svakoj osovini još po jedna manja, kao ukras. Ukupne dimenzije su: dužina 19 cm, širina 10 cm, a visina 15 cm. Težina je 1055 g. Kolica su livena rađevina, a bronza je sva obložena zagasitozelenom patinom.[5]
Tumačenja
urediPrema hronologiji glasinačkih nalazišta koju su izradili Alojz Benac i Borivoj Čović[6], a kasnije djelimično dopunio Salmedin Mesihović[7], kolica sa Glasinca se datiraju u fazu IV b, odnosno VII. stoljeće pne. Slična kolica nađena su u Austriji i Danskoj. Izvjesni detalji ukazuju na sličnost i sa kolicima u Podunavlju i Karpatskoj kotlini.
I po motivu i po stilu kolica se oslanjaju na tradiciju prethodnog, kasnog bronzanog doba kada su ptice vodarice dominantan simbol kulture polja sa urnama. Motivi ptica vodarica su česti od samog početka željeznog doba, te se susreću i na predmetima ritualne namjene, keramičkim i bronzanim posudama, ukrasnim predmetima i dijelovima nošnje, kao važan religijski simbol.
Kult sunca
urediPredstava vodenih barskih ptica na kutnim kolicima, povezuje se sa kultom sunca, tj. sa vjerovanjima vezanim za godišnje cikluse jačanja i slabljenjima sunca. Funkcija ptica je da vuku kola, koja su modifikacija sunčeve barke, ne na zemlji, nego na nebeskom svodu. Barske ptice se u grčkoj mitologiji upravo najčešće nalaze u mitovima vezanim za Apolona, a veze između Apolona i solarnih božanstava kod zapadnobalkanskih naroda su vrlo prisutne i raznovrsne. Tokom praktičnog izvođenja rituala kultna kolica služila su i kao posuda (odnosno jedna od ptica ustvari je predstavljala posudu) za materiju korištenu u ritualu, a onda bi bile ostavljane sa tom materijom sa pokojnikom kao njegov grobni prilog.[8]
Reference
uredi- ^ Govedarica, Blagoje. "Glasinac i Glasinačka kultura" (PDF). BIHERIT. Arhivirano s originala (PDF), 11. 12. 2015.
- ^ "Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura" (PDF). Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin. Arhivirano s originala (PDF), 15. 4. 2021. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Svečano uručenje replike glasinačkih votivnih kolica Zemaljskom muzeju BiH". www.zemaljskimuzej.ba. Pristupljeno 9. 2. 2020.
- ^ "Turistički suvenir općine Sokolac". www.palelive.com. Pristupljeno 9. 2. 2020.
- ^ "Glasinačka kolica". Turistička organizacija Sokolac. Arhivirano s originala, 18. 3. 2021. Pristupljeno 9. 2. 2020.
- ^ "Glasinačka kultura". Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Salmedin Mesihović: Historija Autarijata" (PDF). Filozofski fakultet Sarajevo, 2014. Arhivirano s originala (PDF), 21. 3. 2016. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Alojz Benac –Religijske predstave prastanovnika južnoslavenskih zemalja". ANUBiH, Sarajevo. 2012. Pristupljeno 9. 2. 2017.