Giambattista Vico
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Giambattista Vico ili Giovanni Battista Vico (Đambatista Viko; 23. juni, 1668—23. januar, 1744) bio neoplatonist, historičar i novinar.
Giambattista Vico | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 23. juni 1668. Napulj, Italija |
| Smrt | 23. januar 1744 (75 godina) Napulj, Italija |
Njegovo glavno dijelo je Nova nauka (Scienza Nuova), izdano 1725, no potpuno je prepravljeno, 1730. Njegova glavna ideja da je istina čin, u Novoj nauci se postavlja kao princip historije; nju su ljudi napravili, i zato je ljudi u potpunosti mogu razumjeti, isto kao i matematiku, koja je proizvod ljudske imaginacije.
Vico predlaže istraživanje tradicije, mitologije i jezika kao metode za istraživanje historije. Za njega se vjeruje da je bo pionir etnologije. Po Vicu historijski tok prati slični uzorak, unutar svih nacija; iako ne u svim detaljima. Prvi su ljudi razmišljali u mitskim oblicima, universali fantastici ili poetske ličnosti. Sve nacije počinju sa fantasia, snagom imaginacije i vremanom bogova koji su potrebni da bi se razumio svijet. Nakon toga dolazi drugo doba u kojemu se fantasia koristi da bi se kreirale socijalne institucije i heroji se koriste da bi se inspirirale moraloralne vrline. Treće i finalno doba je doba racionalnosti, u kojemu čovječanstvo upada unutar barbarie della reflessione; barbarizam reflekcija. Prema Vicku, postoje bogovi, heroji i ljudi; koji se ponavljaju unutar svijeta nacija, kreirajući storia ideale eterna idealnu cijelovitu historiju.
Proučavao je Platona i Tacita. Kao teoretičar prava istraživao je odnos historije prava i ljudskog mišljenja, a rezultate tih istraživanja izložio je u knjizi Univerzalno pravo. Historiju je pokušao objasniti kao proces koji teče po određenim zakonima, od kojih je jedan cikličko smjenjivanje uspona i padova.
Vico je bio izolirani genije, koji je živio gotovo u siromaštvu i nikada nije upoznao mislioca iste veličine. Ipak su njegovi pogledi utjecali na mnoge filozofe u 19. i 20. vijeku. Karl Marx je proučavao Vicoa, i mnoge svoje poglede duguje njemu. Također, Vicova ideja verum factum predviđa pragmatizam Peircea. On je bio u stanju predvidjeti historijski razvoj Evrope sa velikom točnišću. U dvadesetom vijeku, njegove ideje o mitu i nacijama prihvaćaju James Joyce, kao i Edward W. Said.
Također pogledajte
urediVanjski linkovi
uredi
