Geomorfologija Sjeveroistočne Bosne

Geomorfologija Sjeveroistočne Bosne se odnosi na područje sjeveroistočne Bosne čija površina iznosi oko 5500 km2, a geografske granice područja čine: sa sjevera rijeka Sava, sa istoka topografska vododjelnica drinskog i savskog sliva, sa juga vododjelnica između sliva Drinjače i Spreče odnosno Krivaje i Spreče, te sa zapada rijeka Bosna do pred Modriču odakle granica ide istočnim padinama Vučjaka do Save.

Geomorfološke odlikeUredi

Područje sjeveroistočne Bosne odlikuje se složenom geomorfološkom građom, koja je u direktnoj vezi sa litološkim sastavom i tektonskom evolucijom terena. Obzirom na značajne tektonske pokrete u bliskoj geološkoj prošlosti, reljef nosi u značajnoj mjeri inicijalna tektonska obilježja i u osnovi je mlad, sa aktivnim morfogenetskim procesima na većem dijelu terena.

Na osnovu geneze izdvojeni su sledeći tipovi reljefa:

Fluvio-akumulacioni reljefUredi

Karakterističan je za šamačko-brčansku Posavinu, Semberiju, gornje Sprečko polje, a duže većih tokova zalazi u brdsko-planinsko područje. To su uglavnom aluvijalne ravni rijeke Save, Bosne, Spreče i dr. Blago su nagnute prema tokovima. U njima, naročito u šamačkoj Posavini i dijelovima Semberije, česte su manje depresije koje predstavljaju napuštena riječna korita.

Dolinu rijeke Bosne karakterišu naizmjenična suženja i proširenja. Proširenja su vezana za terene od dijabaz-rožnačke formacije i tercijarnih klastičnih stijena, a suženja za karbonatne i magmatske stijene.

Fluvio-erozioni reljefUredi

Karakterističan je za terene izgrađene od tercijarnih sedimenata na Majevici, Trebavi, Vučjaku i obodu Sprečkog polja. Ovaj tip reljefa nastao je erozijom brojnih tokova. Karakterišu ga složeni morfometrijski odnosi.

Pozitivna tektonska kretanja, fizičko-mehanička svojstva stijena i hidrogeološke odlike pogoduju razvoju fluvijalno-denudacionih procesa. Uslijed ovih procesa stvara se nesklad između ugla nagiba padina i fizičko-mehaničkih svojstava geoloških sredina, pa zbog toga često dolazi do gravitacionog kretanja na dolinskim stranama rijeka. Ovi gravitacioni procesi daju posebna obilježja morfološkoj građi padina i predstavljaju značajan morfogenetski faktor.

Eroziono-denudacioni reljefUredi

Razvijen je na južnom dijelu terena, kojeg izgrađuju pretežno starije stijene različitih fizičko-mehaničkih svojstava, uslijed čega ima složenu morfološku građu. Dijelovi terena izgrađeni od čvrstih magmatskih i metamorfnih stijena odlikuju se manjom razuđenošću reljefa, sa širokim razvođima i nepravilnim rasporedom duboko urezane hidrografske mreže.

Karstno-erozioni reljefUredi

Karakterističan je za manje dijelove terena izgrađene od karbonatnih stijena. Veće površine su na južnom dijelu istražnog područja, nešto manje u široj okolini Doboja, Gračanice i Gradačca. Najčešći morfološki oblici su vrtače, ljevkastog tipa, često zastrvene ilovačom.

Hipsometrija i morfometrija područjaUredi

U hipsometrijskom i morfometrijskom pogledu razvijaju se sledeći tipovi reljefa:

Ravničarski reljefUredi

Zahvata zaravnjene dijelove terena, visine do 220 m u sjevernom dijelu, a u Sprečkom polju do 300 m. Ovaj tip reljefa uglavnom je vezan za prostrane riječne doline i fluvio-limničke terase. Ove nizije su blago nagnute ka riječnim tokovima Save, Bosne, Tinje, Toliše, Spreče i dr.

Brdski reljefUredi

Ovaj reljef čine dijelovi terena visine do 500 m. On predstavlja prijelaz iz ravničarskog u oblast niskih planina. Karakteriše ga, sjeverno od Spreče, zaobljena morfologija ispresijecana mnogobrojnim tokovima sa širokim dolinama, dok je u južnom dijelu, zbog drugačijeg geološkog sastava, manje tokova, doline su uže a nagibi padina strmiji.

Niskoplaninski i srednjeplaninski reljefUredi

Razvijen na dijelovima terena od preko 500 mnv. Zahvata najviše dijelove Ozrena, Konjuha, Javornika, Majevice i Trebave. Samo je nekoliko vrhova od preko 1000 mnv (Konjuh 1328, Zidina 1180, Ravni bor 1125, Ravno brdo 1121 i Polomno brdo 1110) koji su uglavnom na južnom dijelu istražnog područja. U središnjem dijelu područja je najmarkantniji greben Majevica kojeg karakteriše blago zaobljeni reljef. Južni i jugozapadni dio karakteriše velika izdijeljenost i razuđenost reljefa sa razvijenim savremenim egzogeno-geološkim procesima.

Vanjski linkoviUredi