Gazi Husrev-begov bezistan

Gazi Husrev-begov bezistan je jedan od očuvanih bezistana u Sarajevu, koji i danas služi svojoj namjeni-trgovini. Bezistan je dio zadužbine Gazi Husrev-bega. Izgrađen je 1555. godine u neposrednoj blizini Kuršumli medrese, Begove džamije i Sahat-kule, sa kojima je povezan istočnim ulazom. Pravougaonog je oblika sa ulazima, koji omeđuju 109 m dugu ulicu u kojoj su smještene male trgovine.^[1] Duž bezistana paralelno se pruža Gazi Husrev-begova (Zlatarska) ulica. U gradnji su učestvovali dubrovački majstori.^[2] Zbog nešto niže temperature koja je postignuta gradnjom ispod nivoa okolnih ulica, prvobitna namjena bezistana je bila trgovina namirnicama. To i danas čini kupovinu u toplim, ljetnim danima, ugodnom. Svojim izgledom Gazi Husrev-begov bezistan podsjeća na Kapali čaršiju i bezistane u Istambulu ili souk u gradovima na istoku.

Nacionalni spomenik

Gazi Husrev-begov bezistan proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 4. do 11. septembra 2006. godine u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović), Ljiljana Ševo i Tina Wik.^[3]

Pored bezistana je postojao i tašlihan koji se građen u isto vrijeme kad i bezistan, također kao vakuf Gazi Husrev-bega. U požaru 1879. godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine tašlihana nestale su 1912 godine.^[4]

Galerija

Literatura

Ahmed Mehmedović, Gazi Husrev-beg i njegove zadužbine, Sarajevo 2005.
Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997.
Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973.