Fanes (mitologija)
Phanes (starogrčki: Φάνης) bio je jedno od grčkih primordijalnih božanstava rađanja i generisanja novog života, koje je u grčku mitologiju uvela orfička tradicija; drugi nazivi za ovog klasičnog grčkog orfičkog koncepta uključivali su Ericapaeus / (starogrčki: Ἠρικαπαῖος/Ἠρικεπαῖος, romanizirano: Ērikapaîos/Ērikepae) (Mediapaîos/Ērikepa).
| Fanes | |
|---|---|
 Ilustracija Fanesa iz 16. vijeka od Francesco de' Rossi | |
| Grupe | Grčki primordijalni bogovi |
| Roditelji | Samostvoren/Jaje stvaranja ili Kron i Ananke ili Haos |
| Braća | Haos, Mojre |
| Sestre | Hore |
| Mitologija | Grčka mitologija |
Mitologija
urediOrfička kosmologija
urediU orfičkoj kosmogoniji, Fanes se često izjednačava sa Erosom ili Mitrom, i prikazan je kao božanstvo koje izlazi iz kosmičkog jajeta, isprepleteno zmijom. Imao je šljem i široka zlatna krila. Orfička kosmogonija je sasvim drugačija od saga o stvaranju koje nude Homer i Hesiod. Naučnici su sugerisali da je orfizam "negrčki" čak i "azijski" po koncepciji, zbog svog inherentnog dualizma.[1]
Za Kron (Vrijeme) se kaže da je stvorio srebrno jaje svemira, iz kojeg je eksplodiralo prvorođeno božanstvo Fanes, ili Fanes-Dioniz.[2] Fanes je bio muški bog, u originalnoj orfičkoj himni nazvan je "Gospodar Prijap"[3] iako ga drugi smatraju androginim.[4] Fanes je bio božanstvo svjetlosti i dobrote, čije je ime značilo "donijeti svjetlost" ili "sjati";[5][6] prvorođeno božanstvo, izronilo je iz ponora i rodilo svemir.[6] Za Niktu (Noć) se različito tvrdi da je Fanesova kćerka[2] ili starija žena, ona je ženski pandan Fanesa, a Aristofan je smatra prvim božanstvom. Prema Aristofanu,[7] u predstavi u kojoj se Fanes zove 'Eros', Fanes je rođen iz jajeta koje je stvorilo prvo božanstvo Niktu i postavljeno u bezgranično krilo Ereba, nakon čega se pari sa Haosom i stvara leteća stvorenja.[7]
Mnoge niti ranijih mitova su očigledne u novoj tradiciji. Vjerovalo se da se Fanes izlegao iz srebrnog jajeta svemira Krona (Vrijeme) i Ananke (Neophodnost ili sudbina) ili Nikte u obliku crne ptice i vjetra. Njegova starija žena Nikta ga je zvala Protogen. Kao što je stvarao noćno vrijeme, Fanes je kreirao dan, a također je izmislio metod stvaranja miješanjem. Postavljen je za vladara božanstava. Ova nova orfička tradicija kaže da je Fanes predao žezlo Nikti; Nikta je kasnije dala žezlo svom sinu Uranu; Kron je oteo žezlo od svog oca Urana; i konačno je žezlo koje je držao Kron oteo Zeus, koji ga trenutno drži. Neki orfički mitovi sugerišu da Zeus namjerava predati žezlo Dionisu.
Reference
uredi- ^ Russell, Jeffrey Burton (1987). The Devil: Perceptions of Evil from Antiquity to Primitive Christianity. Cornell University Press. str. 137. ISBN 0-8014-9409-5.
- ^ a b Leeming, David Adams (2010). Creation Myths of the World: An Encyclopedia. str. 119. ISBN 978-1-59884-174-9.
- ^ "Hymn 6 to Protogonos". The Orphic Hymns. Prevod: Athanassakis, Apostolos N.; Wolkow, Benjamin M. (Kindle izd.). Baltimore, MD: Johns Hopkins University Press. 29. 5. 2013 [1977]. ISBN 978-1421408828.
- ^ Santamaría Álvarez, Marco Antonio (2016). "Did Plato know of the Orphic god Protogonos?". u García Blanco, María José; Martín-Velasco, María José (ured.). Greek Philosophy and Mystery Cults. str. 207. ISBN 978-1-4438-8830-1 – preko Google Books.
- ^ Coulter, Charles Russell; Turner, Patricia (2012). Encyclopedia of Ancient Deities. Jefferson: McFarland & Company. str. 381. ISBN 978-0-7864-9179-7. OCLC 1289371188.
- ^ a b Campbell, Joseph (1978). The Mysteries. Princeton University Press. str. 71. ISBN 978-0-691-01823-2.
- ^ a b Aristophanes. The Birds. 690–702.