Nerv lica
Nerv lica ili līčni nerv/živac – odomaćena tuđica facialis – lat. nervus facialis) – je sedmi moždani živac ili jednostavno VII. Izlazi iz moždanog stabla između ponsa i produžene moždine, a kontrolira mišiće izraza lica i funkcije u prenošenje osjećaja okusa siz dvije prednje trećine jezika i usne šupljine. |Također opskrbljuje preganglijska parasimpatička vlakna na nekoliko glavenih i vratnih ganglija.[1][2][3][4] [5]
| Nerv lica (Nervus facialis) | |
|---|---|
 Lobanjski nerv VII | |
 Nervi skalpa, lica i vratne strane | |
| Identifikatori | |
| Gray's | p.901 |
| MeSH | A08.800.800.120.250 |
| Dorlands /Elsevier | n_05/12565770 |
| TA | A14.2.01.099 |
| FMA | 50868 |
| Anatomska terminologija | |
Građa i organizacija
urediPut facijalnog nerva se može podijeliti u šest segmenata.
- Unutarlobanjski (cisternski) segment;
- Meatusni segment (mozak –slušni kanal);
- Labirintni segment (unutrašnji slušni kanala – koljenasta ganglija);
- Bubni segmentu (koljenastog ganglija – piramidna eminencija);
- Mastoidni segment (piramidalna eminencija – stilomastoidni otvor);
- Oblikusni segment (stilomastoidni otvor – pojava parotidne grane).
Motorni dio facijalisa izlazi iz jezgra facijalisa u pons, a senzorni i parasimpatički dijelovi facijalisa izlaze iz srednjeg živca. Od mozga, motorni i senzorni dijelovi facijalisa se udružuju i prolaze kroz zadnju lobanjsku jamu prije ulaska u petrozni dio sljepoočne kosti, preko unutrašnjeg ušnog kanala. Po izlasku iz unutrašnjeg ušnog kanala, nerv onda vodi krivudavo kroz kanal lica, koji je podijeljen u segmente lavirinta, bubne opne i mastoidnog područja.
Labirintni segment je vrlo kratak, a završava gdje facijalis formira traku koja je poznata kao geniculum facijalisa ( "genu" = koljeno), koji sadrži koljenastu gangliju za senzorne nerve tijela. Prva grana facijalisa, veliki površinski petrozni živac, nastaje ovdje iz koljenaste ganglije. Veliki petrozni živac prolazi kroz pteroigoidni kanal i sinapsu u pterigonepčanoj gangliji. Postsinapsna vlakna velikog petroznog živca inerviraju suzne žlijezde.
U bubnom segmentu, facijalis prolazi kroz bubnu šupljinu, medijalno do nakovnja.
Piramidna eminencija je druga traka facijalisa, gdje nerv vodi prema dolje ka mastoidnom segmentu. U sljepoočnom dijelu kanala lica, nerv daje stapedij i chorda tympani. Chorda tympani inervira vlakna čula okusa, na dvije prednje trećine jezika, kao i sinapse sa podviličnoj gangliji. Postsinapsna vlakna iz submandibulske ganglije inerviraju podjezične i podvilične žlijezde.
Preko izlaza iz stilomastoidnog otvora, facijalis daje zadnji ušni ogranak. Facijalis zatim prolazi kroz parotidnu žlijezdu, koju ne inervira, i formira parotidn pleksus, koji se dijeli u pet grana koje inerviraju mišiće koji formiraju izraz lica (sljepooča, jagodična, bukalna, mandibulska marginalna, vratna).[6][7]
Funkcija
urediFacijalis živac za lice, mimički živac, koji uz motorna vlakna za mišiće lica ima i vlakna za inervaciju suzne žlijezde, kao i pridružena okusna vlakna za bočni dio jezika. Jezgro facijalisa je u području srednjeg dijela moždanog stabla (ponsa). Među moždanim nervina, ovaj nerv ima osobenu poziciju u inervaciji, jer njegova upala ili ozljeda izaziva perifernu paralizu sa oduzetošću svih mišića lica iste strane. Najčešća varijanta takve oduzetosti je Bellova paraliza. Ozljeda iznad njegovog jezgra uzrokuju paralizu samo donje polovine lica oko usta. To se označava kao centralna paraliza ili pareza facijalisa. Uzrok te razlike je djelomično ukrštanje nadređenih vlakana za čelo i očne kapke, koja polaze iz područja moždane kore .
Dodatne slike
uredi-
Izhled ljudskog mozga odozdo, sa obilježenim moždanim živcima -
Mandibulski dio trifacijalnog živca -
Polje djelovanja ličnog i intermedijarnog nerva i njihova veza sa ostalim nervima -
Veza facijalnog nerva u sljepoočnoj kosti -
Gornji dio kičmene moždine, zadnjeg i srednjeg mozga -
Lijeva sljepoočna kost sa površinom, gdje je obilježena bubna šupljina (crveno), poprečni sinus (plavo), i nerv lica (žuto). -
Glava grana facijalnog nerva -
Nerv lica – duboka disekcija
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć) - ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
- ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Gupta, Sachin; Francine Mends; Mari Hagiwara; Girish Fatterpekar; Pamela C. Roehm (2013). "Imaging the Facial Nerve: A Contemporary Review". Radiology Research and Practice. 2013: –248039. doi:10.1155/2013/248039. ISSN 2090-1941. Pristupljeno 7. 2. 2015.
- ^ PhD, Richard S. Snell MD (2011). Clinical Anatomy by Regions (Ninth izd.). Philadelphia, Pa.; London: LWW. ISBN 9781451110326.
