Elektroprivreda Bosne i Hercegovine

Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo
Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo
Vrsta	Dioničko (SASE: Profil Elektroprivrede BiH
Industrija	Elektroprivreda
Osnovano	21. juli 1993. godine
Osnivač(i)	Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Sjedište	Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Proizvodi	Električna energija
Prihod	1.098,43 miliona KM (2021)
Neto dobit	78,31 miliona KM (2021)
Vlasnik	Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 90,37% Mali dioničari 9,63%
Zaposleni	4168
Veb-sajt	www.elektroprivreda.ba

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine je bosanskohercegovačko preduzeće koje se bavi elektroprivrednim djelatnostima i koje je nortirano na sarajevskoj berzi SASE. Elektroprivreda BiH je najveće elektroprivredno preduzeće u Bosni i Hercegovini.^[3]^[4]

Historija i razvoj

Prvo preduzeće za proizvodnju i dostavu električne energije u Bosni i Hercegovini osnovano je 1894. godine u Zenici.

Narodna Vlada Bosne i Hercegovine je 3. augusta 1945. godine izdala odluku o osnivanju preduzeća za proizvodnju i distribuciju električnu energiju na području tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine pod nazivom "ElektroBiH". Datum stupanja te odluke (7. septembra 1945. godine), smatra se danom osnivanja Elektroprivrede BiH.

Sporazum o udruživanju osnovnih organizacija udruženog rada djelatnosti proizvodnje i prenosa električne energije potpisan je 1973. godine, čime je osnovano "Preduzeće proizvodnje i prenosa električne energije Elektroprivreda BiH".^[5]

Dvije godine nakon toga, 1975. godine je potpisan drugi Samoupravni sporazum o osnivanju "Samoupravne interesne zajednice Elektroprivreda BiH".

Četiri godine nakon prvog, a dvije godine nakon drugog sporazuma, 1977. godine, završena je transformacija u "Složenu organizaciju udruženog rada za proizvodnju i distribuciju električne energije Elektroprivreda Bosne i Hercegovine Sarajevo".

Godinu dana nakon početka rata u Bosni i Hercegovini, odnosno nakon izričenja samostalnosti Bosne i Hercegovine, 21. jula 1993. godine, Elektroprivreda BiH počela je poslovati pod imenom "Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine - Sarajevo"

Elektroprivreda BiH je 20. maja. 2004. godine pretvorena u dioničko društvo notirano na sarajevskoj berzi, čime je djelimično privatizovana od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koja je do tada bila 100%-vlasnik Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.

U novembru 2009. godine je potpisan ugovor o vođenju poslova, čime su Elektroprivreda BiH i sedam rudnika, odnosno zavisnih društava, povezani u Koncern EPBiH.

Koncern EPBiH

U novembru 2009. godine potpisan je ugovor, kojim se povezuje Elektroprivreda Bosne i Hercegovine sa sedam rudnika i četiri neelektroprivrednih zavisnih društava, u jedan zajednički "Kocern Elektroprivrede Bosne i Hercegovine". Rudnici su ostali samostalna društva sa ograničenim odgovornošću (d.o.o.), ali u sastavu koncerna. Elektroprivreda BiH, kao jedini vlasnik, predstavlja rudnike na skupštinama koncerna putem punomoćnika.^[6]

Koncern EPBiH sastoji se od:

Rudnici "Kreka" Tuzla
RMU "Kakanj" d.o.o. Kakanj
RMU "Zenica" d.o.o. Zenica
RMU "Breza" d.o.o. Breza
RMU "Đurđevik" u Đurđeviku d.o.o.
RMU "Abid Lolić" d.o.o.Travnik - Bila
RU "Gračanica" d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje
Eldis tehnika d.o.o. Sarajevo (potpisan ugovor sa Elektroprivrednom BiH o saradnji)
Hotel ELBIH d.d. Makarska (100%-vlasništvo)
Iskraemeco Sarajevo d.o.o. (57,51%-vlasništvo)
ETI Sarajevo d.o.o. (49%-vlasništvo)

Vlasništvo i organizacija

Do 2004. Elektroprivreda je bila kao javno preduzeće u 100% vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine. No, 2004. transformirana je u dioničko društvo (d.d.) notirano na sarajevskoj berzi, čime je djelimično privatizirana.

Dioničari Elektroprivrede Bosne i Hercegovine su (stanje od 30.11.2021):^[7]

Dioničar	Udio (u %)
Federacija Bosne i Hercegovine	90,3691%
Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina	1,3122%
ZIF CROBIH FOND d.d. Mostar	0,8648%
ZIF HERBOS FOND d.d. Mostar	0,7328%
ZIF „PROF-PLUS“ d.d. Sarajevo	0,6557%
ZIF „prevent INVEST“ d.d. Sarajevo	0,6478%
ZIF „BONUS“ d.d. Sarajevo	0,5742%
OAIF „VIB FOND“ a.d. Banja Luka	0,4759%
ASA FINANCE d.d. Sarajevo	0,2785%
ZIF „FORTUNA FOND“ d.d.	0,2378%

Organizacija

Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine je javno preduzeće, koje je u skladu sa Zakonom o javnim kompanijama, a organizirano kao dioničko društvo u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima. Organi društva su: Skupština, Nadzorni odbor, Uprava i Odbor za reviziju.^[8]

Nadzorni odbor

Nadzorni odbor Elektroprivrede sastoji se od sedam članova, koji su izabrani od Skupštine Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. Postoji i osmi član, koji se također bira na skupštini Elektroprivrede BiH kao predstavnik dioničara koji posjeduju više od 5% dionica.^[9]

Odbor za reviziju

Odbor za reviziju Elektroprivrede Bosne i Hercegovine sastoji se od 3 člana, koja bira skupština Elektroprivrede BiH. Obaveze odbora za reviziju potvrđeni su zakonom i statutom.^[10]

Investicije

Investicioni prioriteti se razvijaju sa dugoročnim planom za razvoj elektroprivrednih objekata, odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i nadležnih institucija o proglašenju i pripreme novih elektroprivrednih objekata.

Trenutno se radi na izgradnji ukupno 12 elektroprivrednih objekata, od kojih su devet hidroelektrana, dvije termoelektrane i jednom vjedroelektaranom.^[11]

Hidroelektrana/mjesto	Termoelektrana
Hidroelektrana "Vranduk"/Zenica	Blok 7 TE "Tuzla"
Hidroelektrana "Ustikolina"/Foča-Ustikolina	Blok 8 TE "Kakanj"
Hidroelektrana "Janjići"/Zenica
Hidroelektrana "Kovanići"/Kovanići
Hidroelektrana "Čaplje"/Sanski Most
Hidroelektrana "Una Kostela-Aneks"/Bihać
Hidroelektrana "Babino Selo"/Donji Vakuf
Hidroelektrana "Kruševo sa Zeleni Vir/Olovo
Male hidroelektrane na Neretvici/Konjic

Kapaciteti

Elektroprivreda BiH raspolaže sa 1682 MW instaliranih proizvodnih kapaciteta, od čega je 517 MW ili 30,7% u hidroelektranama, a 1165 MW ili 69,3% u termoelektranama. Snabdijeva preko 670 hiljada tarifnih kupaca u sedam kantona na području Federacije BiH. Elektroprivreda BiH je u 2008. godini upravljala distributivnom mrežom napona 35; 20; 10 i 0,4 kV, ukupne dužine 36.780 km, sa 6.916 transformatorskih jedinica (35/x,10(20)/0,4 kV), ukupne instalirane snage 2.643 MVA.^[12]

Proizvodnja

2003. godine u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine proizvedeno je ukupno 5362 GWh električne energije, od čega je u termoelektranama proizvedeno 4114 GWh, a u hidroelektranama 1248 GWh, odnosno 24%.^[13]

Termoelektrana Tuzla, najveći energetski objekat Elektroprivrede BiH

Godinu dana nakon toga, 2004. godine ukupna proizvodnja je iznosila 6112 GWh, te je za 12,27% veća nego 2003. godine. Proizvodnja u termoelektranama je iznosila 4435 GWh, te je povećana za 7,23% u odnosu na 2003. godinu. Proizvodnja u hidroelektranama je iznosila 1677 GWh, te je iznosila 27% ukupne proizvodnje, što je do sada najveći iznos proizvodnje u hidroelektranama u odnosu na ukupnu proizvodnju, te je veća za 25,58% u odnosu na 2003. godinu.

Do 2008. godine ukupna proizvodnja Elektroprivrede BiH je iznosila između 5767 GWh i 6544 GWh.

2008. godine ukupna proizvodnja Elektroprivrede Bosne i Hercegovine iznosila je 7295 GWh, što je u odnosu na 2007. godinu veće za 10,29%. Te godine proizvodnja u termoelektranama iznosila je 5750 GWh, što je u odnosu na 2007. godinu veće za 7%. Proizvodnja u hidroelektranama iznosila je 1545 GWh, što je za 24% veće nego 2007. godine, te je udio u ukupnom iznosu proizvodnje Elektroprivrede BiH bio 21%.

Do 2013. godine ukupna proizvodnja Elektroprivrede BiH iznosila je između 6927 GWh i 7295 GWh.

2013. godine je proizvodnja Elektroprivreda BiH iznosila ukupno 7473 GWh, što je do danas najveća proizvodnja i za 12,89% veće u odnosu na 2012. godinu. Te godine u termoelektranama proizvedeno je 5550 GWh, što je u odnosu na 2012. godinu veće za 3,27%. U hidroelektranama te godine je proizvedeno 1924 GWh, što je za čak 41% veće nego 2012. godine, a udio u ukupnom iznosu je bio 26%.

Godinu dana nakon toga, 2014. godine ukupna proizvodnja je iznosila 7404 GWh, što je za 0,93% manje nego 2013. godine. U termoelektranama te godine proizvedeno je 5787 GWh, što je za 4,1% veće u odnosu na prošlu godinu. U hidroelektranama te godine proizvedeno je 1617 GWh, što je za 18,98% manje nego 2013. godine, te je udio u ukupnom iznosu proizvodnje bio 22%.

Finansijski rezultati

Transport uglja u RMU Banovići, članici koncerna Elektroprivrede BiH

2009. godine ukupni prihod Elektroprivrede Bosne i Hercegovine iznosio je 944,1 miliona KM, dok su rashodi iznosili 882 milliona KM. Finalni dobitak 2009. godine iznosio je 61,9 miliona KM.^[4]

2010. godine ukupni prihod Elektroprivrede BiH iznosio je 885,1 miliona KM, te je za 6,66% manji nego 2009. godine, dok su rashodi te godine iznosili 889,5, čime su za 0,84 veći nego prošle godine. 2010. godina zaobilježena je gubitkom u iznosu od 14,4 milliona KM.

2011. godine Elektroprivreda je uspjela ponovo osvojiti dobitak u iznosu od 1,5 miliona KM, čime je smanjen za čak 4026,66% u odnosu na 2009. godinu. 2012. godine dobit je povećana za 473,3% na 7,1 miliona KM.

2013. godine osvojen je rekordni prihod u iznosu od 1,008 milijarda KM, čime je povećan za 8,1%. Rashodi te godine iznosili su 971,2 miliona KM, čime su povećani za 5,35% u odnosu na 2012. godinu. Finalni dobit te godine iznosio je 37 miliona KM, čime su za 19,19% veći u odnosu na 2012. godinu.

2014. godine osvojen je prihod u iznosu od 980,8 milliona, čime su za 0,98% veći nego 2013. godine, dok su rashodi iznosili 977,6 miliona KM, te za 0,65 veći nego 2013. godine. Finalni dobitak te godine iznosio je 3,2 miliona KM, što znači da je u odnosu na 2013. godinu bio manji za 1156,25%.

Također pogledajte

Reference

^ https://www.epbih.ba/upload/documents/EP_godisnji_izvjestaj_2021_%2030_8_22pdf.pdf
^ https://www.epbih.ba/upload/documents/EP_godisnji_izvjestaj_2021_%2030_8_22pdf.pdf
^ "Opće informacije". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.
^ ^a ^b "Izvještaji o poslovanju". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.
^ "Historija.ba - Osnovana Elektroprivreda BiH". historija.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.
^ "Koncern EPBiH". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.
^ https://www.epbih.ba/upload/documents/EP_godisnji_izvjestaj_2021_%2030_8_22pdf.pdf
^ "Organizacija Društva". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.
^ "Nadzorni odbor". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.
^ "Odbor za reviziju". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.
^ "Kapitalne investicije". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.
^ "CIN: Termoelektrane u BiH". cin.ba. Arhivirano s originala, 6. 3. 2016. Pristupljeno 11. 3. 2016.
^ "Elektroenergetski bilans Društva". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.

Vanjski linkovi

Službeni sajt

[1] ttps://www.epbih.ba/upload/documents/EP_godisnji_izvjestaj_2021_%2030_8_22pdf.pdf

[2] ttps://www.epbih.ba/upload/documents/EP_godisnji_izvjestaj_2021_%2030_8_22pdf.pdf

[3] "Opće informacije". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.

[iop-4] "Izvještaji o poslovanju". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.

[5] "Historija.ba - Osnovana Elektroprivreda BiH". historija.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.

[6] "Koncern EPBiH". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.

[7] ttps://www.epbih.ba/upload/documents/EP_godisnji_izvjestaj_2021_%2030_8_22pdf.pdf

[8] "Organizacija Društva". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.

[9] "Nadzorni odbor". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.

[10] "Odbor za reviziju". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.

[11] "Kapitalne investicije". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.

[12] "CIN: Termoelektrane u BiH". cin.ba. Arhivirano s originala, 6. 3. 2016. Pristupljeno 11. 3. 2016.

[13] "Elektroenergetski bilans Društva". elektroprivreda.ba. Pristupljeno 11. 3. 2016.

[3]

[4]

[1]

[2]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]