Egejsko more
Egejsko more (grčki, Αιγαίον Πέλαγος, Aigaion Pelagos; turski, Ege Denizi ili Adalar Denizi[1]) je rukavac Sredozemnog mora, smješten između Grčke i Turske. Na sjeveru je Egejsko more povezano sa Mramornim morem preko moreuza Dardaneli a preko Bosfora i sa Crnim morem. Egejska ostrva se nalaze unutar ovog mora kao i na njegovoj južnoj strani a od značajnijih tu su: Kreta i Rodos.
| Egejsko more | |
|---|---|
 Egejsko more na karti | |
| Lokacija | Sredozemsko more |
| Koordinate | 39°N 25°E / 39°N 25°E |
| Vrsta | More |
| Primarni prilivi | Inachos, Ilisos, Spercheios, Pineios, Haliacmon, Vardar, Struma, Nestos, Maritsa |
| Primarni odlivi | Sredozemsko more |
| Države sliva | Grčka, Turska, Sjeverna Makedonija, Srbija, Bugarska |
| Maks. dužina | 700 km |
| Maks. širina | 400 km |
| Površina | 214,000 km2 |
| Maks. dubina | 3,544 m |
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Smatra se kolijevkom dvije velike antičke kulture, kretske i grčke. Kasnije su tim morem vladali Perzijanci Rimljani, Bizantinci, Đenovljani i Mlečani, kao i Osmanlije. Danas Egejsko more dijele Grčka (veći dio) i Turska (manji dio).
U antičko vrijeme Egejska ostrva (često drugo ime za Egejsko more) su bili izvorište kulturnog razvoja i "šablon" za današnju demokratiju. Razvijalo se pomorstvo, trgovina i posredovalo se znanje.
Etimologija
urediJoš od antičkih vremena postoje razna objašnjenja za ime Egejskog mora. Prema nekim od njih, more je nazvano prema grčkom gradu Aegae, odnosno poslije Aegea, ili prema kraljica Amazonki, koja je umrla u ovom moru, ili, posebno među Atinjanima, prema Egeju (Aegeus), kralju Atine i ocu Tezeja, koji se bacio i utopio u moru od tuge za sinom pomislivši da je sin ubijen od strane Minotaura.
U nekim južnoslovenskim jezicima, Egejsko more se često naziva i Bijelo more (primjer bugarskog jezika: Бяло море).[2]
Geografija
urediEgejsko more se prostire na površini od oko 214.000 km2 a dugo je oko 610 i široko oko 300 kilometara. Maksimalna dubina mora je 3.543 metara (istočno od ostrva Kreta). Egejska ostrva, koja se nalaze unutar mora, sa sljedećim ostrvima (uglavnom raspoređena od zapada prema istoku): Kitera, Antikitera, Kreta, Kasos, Karpatos i Rodos, razgraničavaju more na jugu.
Egejska ostrva, koja gotovo sva pripadaju Grčkoj, mogu se podijeliti u sedam grupa:
- Sjeveroistočna egejska ostrva
- Eubeja
- Sjeverni Sporadi
- Kikladi
- Saronska ostrva
- Dodekanez (ili južni Sporadi)
- Kreta
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. 1. 2015. Pristupljeno 19. 6. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ Zbornik Matice srpske za društvene nauke: (1961), Volumes 28-31, str.74
