Dunja

Dunja (lat. - Cydonia oblonga) je jedina vrsta iz roda Cydonia koja pripada subporodici Maloideae iz porodice Rosaceae. Svoje latinsko ime je dobila po starom grčkom gradu Kydonia, danas grad Chania na ostrvu Kreti. U Armeniji i Iranu, dunje rastu u divljini.

Dunja
Dunja
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Rosales
Porodica	Rosaceae
Potporodica	Maloideae
Rod	Cydonia
Vrste
Cydonia oblonga - Dunja

Karakteristike

Dunja je drvo visoko od 4-8 metara koje raste u Aziji i Evropi. Cvjeta kratko u maju i junu, a cvjetovi su joj ružičasti. Voli toplije krajeve i često se sadila u pored vinograda. Da bi pravilno cvjetala, potrebno je da temperatura bude ispod 7^oC. Plod dunje je jarko žut, tvrd, blagog mirisa i oporog ukusa.

Hemijski sastav

Sjemenke sadrže dosta sluzi, otrovnog cijanid-glikozida i masnih ulja. Sam plod sadrži mnogo vitamina C, kalijuma, natrijuma, cinka, željeza, bakra, mangana i fluora, tanina, organskih kiselina, veoma mnogo pektina i sluzi.

Dunja, sirova, jestivi dijelovi Hranjiva vrijednost po 100g Energija 238 kJ Ugljikohidrati 15.3 g Šećeri 12.53 g Vlakna 1.9 g Masnoće .10 g Bjelančevine .4 g Voda 83.8 g Vitamin A ekviv. 40 μg (4%) Niacin (Vit. B3) 0.2 mg (1%) Vitamin B6 0.04 mg (3%) Folna kiselina (Vit. B9) 8 μg (2%) Vitamin C 15.0 mg (25%) Kalcij 8 mg (1%) Željezo 0.7 mg (6%) Magnezij 8 mg (2%) Fosfor 17 mg (2%) Kalij 197 mg (4%) Natrij 4 mg (0%) Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba. Izvor: USDA baza podataka za namirnice

Upotreba

Na portugalskom jeziku naziv za dunju je marmelo. Odatle potiče naziv marmelada, koja se prvobitno pravila od dunje.

Dunja se upotrebljava u proizvodnji džemova, pekmeza, sokova i kompota, a zbog sadržaja sluzi povoljno djeluje na probavne organe. Čaj od sjemenki dunje se koristio za smirenje, nesanicu i protiv lošeg zadaha. Kora dunje se pripremala kao sredstvo protiv gihta.

Vanjski linkovi

Dunja (engl.)
Dunja (špan.)