Dunja

Dunja (lat. - Cydonia oblonga) je jedina vrsta iz roda Cydonia koja pripada subporodici Maloideae iz porodice Rosaceae. Svoje latinsko ime je dobila po starom grčkom gradu Kydonia, danas grad Chania na ostrvu Kreti. U Armeniji i Iranu, dunje rastu u divljini.

Dunja
Dunja
Dunja
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredMagnoliopsida
RedRosales
PorodicaRosaceae
PotporodicaMaloideae
RodCydonia
Vrste
Cydonia oblonga - Dunja

KarakteristikeUredi

Dunja je drvo visoko od 4-8 metara koje raste u Aziji i Evropi. Cvjeta kratko u maju i junu, a cvjetovi su joj ružičasti. Voli toplije krajeve i često se sadila u pored vinograda. Da bi pravilno cvjetala, potrebno je da temperatura bude ispod 7oC. Plod dunje je jarko žut, tvrd, blagog mirisa i oporog ukusa.

Hemijski sastavUredi

Sjemenke sadrže dosta sluzi, otrovnog cijanid-glikozida i masnih ulja. Sam plod sadrži mnogo vitamina C, kalijuma, natrijuma, cinka, željeza, bakra, mangana i fluora, tanina, organskih kiselina, veoma mnogo pektina i sluzi.

Dunja, sirova, jestivi dijelovi
Hranjiva vrijednost po 100g
Energija238 kJ
Ugljikohidrati15.3 g
Šećeri12.53 g
Vlakna1.9 g
Masnoće.10 g
Bjelančevine.4 g
Voda83.8 g
Vitamin A ekviv.40 μg (4%)
Niacin (Vit. B3)0.2 mg (1%)
Vitamin B60.04 mg (3%)
Folna kiselina (Vit. B9)8 μg (2%)
Vitamin C15.0 mg (25%)
Kalcij8 mg (1%)
Željezo0.7 mg (6%)
Magnezij8 mg (2%)
Fosfor17 mg (2%)
Kalij197 mg (4%)
Natrij4 mg (0%)
Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba.
Izvor: USDA baza podataka za namirnice

UpotrebaUredi

Na portugalskom jeziku naziv za dunju je marmelo. Odatle potiče naziv marmelada, koja se prvobitno pravila od dunje.

Dunja se upotrebljava u proizvodnji džemova, pekmeza, sokova i kompota, a zbog sadržaja sluzi povoljno djeluje na probavne organe. Čaj od sjemenki dunje se koristio za smirenje, nesanicu i protiv lošeg zadaha. Kora dunje se pripremala kao sredstvo protiv gihta.

Vanjski linkoviUredi

Dunja (engl.)
Dunja (špan.)