Dinarska večernica

Dinarska večernica (lat. Hesperis dinarica Beck in Dorfler − sinonim: H. nivea G. Beck, non Baumg.) je biljka iz porodice Brassicaceae (Crucifere): krstašice (kupusnjače). U diploidnoj hromosomskoj garnituri ima 2n = 24.[1]

Dinarska večernica
Hesperis dinarica
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaAngiospermae
RazredMagnoliopsida
RedBrassicales
PorodicaBrassicacae
RodHesperis
VrstaH. dinarica
G. Beck in Dorfler

Dinarska večernica je višegodisnja zeljasta biljka, visine 70-80, ponegdje i 100 cm, sa odrvenjelim korijenom. Stabljike su joj us­pravne, obrasle listovima i jednostavnim račvastim, žljezdastim dlačicama. Zeleni listovi naizmje­nični, nazubljeni. Pokriveni su mnogobrojnim običnim, račva­stim žljezdastim dlakama. Donji su jajoliko lancetasti, sa kratkim peteljkama, a gornji su sjedeći, lancetasti, pri osnovi naglo suženi.

Cvjeta u junu i julu, kada po više cvjetova formira vršnu grozdastu cvast. Peteljke cvjetova su duge oko 20 mm, gusto žljezdasto-dlakave. Čaška im je bijela, prozirnih rubova. Duguljasta je i opnasta, žljezdasto-dlakava. La­tice su snježno bijele, blago mirišljave, a duge oko 17–20 mm.

Plod je komuška, dužine 7–10 cm. Izdužena je, kvrgava i gola. Sjemenke su duge oko 2,5–3 mm duge, a široke oko 1 mm. Gle su, kestenjastosmede, na poprečnom presjeku okruglaste, pri vrhu pljosnato-klinaste.

Ekologija i rasprostranjenje

uredi

Dinarska večernica raste u manjim grupama, u svijetlim, prorijeđenim šumama, i njihovim rubovima, šumskim čisti­nama i prosjekama pretplaninskog i alpskog pojasa, osobito u klekovini bora.

Endem je Balkanskog poluostrva, od Bosne i Hercegovine do Grčke, sa centrom rasprostranjenosti na bosanskohercegovačkim Dinaridima.

Reference

uredi
  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.

Također pogledajte

uredi