Demografija Prnjavora

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prnjavor imala je 47.055 stanovnika, raspoređenih u 63 naselja.

Nacionalni sastav uredi

Popis 1991. uredi

ukupno: 47.055

Popis 1981. uredi

ukupno: 48.956

Popis 1971. uredi

ukupno: 46.734

Demografske karakteristike uredi

Prnjavor je u prošlosti bio poznat i pod nezvaničnim nazivom Mala Evropa jer su tu krajem 19. i početkom 20. vijeka kada je Bosna i Hercegovina bila u sastavu Austro-Ugarske naselili brojni Poljaci, Ukrajinci (tada pod nazivom Rusini), Nijemci, Česi, Slovaci, Mađari i Italijani. Nijemci su organizovano iseljeni u Njemačku jos za vrijeme Drugog svjetskog rata, a Poljaci u Poljsku (grad Boleslavjec i njegovu okolinu) odmah nakon njega na osnovu sporazuma između tadašnje Jugoslavije i Poljske. Mađari sa Vucijaka su nestali također za vrijeme Drugog svjetskog rata. Što se ostalih predstavnika evropskih naroda tiče, može se konstatovati da su ratni vihori i ekonomske prilike na području prnjavorskog kraja doprinijele da ih je ostalo veoma malo.

Ljubo Jankovic u neobjavljenoj knjizi "Hronika sreza Prnjavorskog" je zapisao o Poljacima i Ukrajincima: "Ovi ljudi koji su doselili da ovdje medju nama žive, oni su svojim dolaskom u Potočane i druga sela prnjavorskog sreza sa sobom donijeli niz pozitivnih osobina za život bosanskog sela. Oni su prvi ovdje u našim selima uveli češće i dublje oranje, upotrebu gvozdenog pluga, jer se ranije u našim selima oralo samo drvenim plugom, koji je vuklo više pari zaprege i sa kojima je radilo 4-5 ljudi. Praktično su pokazali da, ako se plug dobro postavi, njime može da ore jedan čovjek i sa jednim parom zaprege, a to je za naše ljude-seljane bila velika novost.

Sijali su više raznih poljoprivrednih kultura (djetelinu, heljdu, raž, veće površine krompira i više raznih povrtlarskih proizvoda-peršuna, mrkve, cvekle, špinata i drugog) koje su kulture ovdje u našim selima malo bile poznate. Uveli su upotrebu sjecke kod hranjenja stoke, valjkovanje i krečenje kuća, štala, kokošinjaca (izvana i iznutra), spavanje na krevetu, pečenje hljeba u pekari i kuhanje na šporetu. Sijali su više lana i konoplja od čijeg su vlakna pleli užad i konopce i tkali bez. A oni, koji su imali konjsku zapregu, pravili su sebi i ormu za konje.

Rukovali su poljoprivrednim spravama,sjeckom, reparicom,krunilicom i vršaćim mašinama, a pojedini su počeli da vrše pripreme i za podizanje hmeljarnika (za ovaj posao se u ovim krajevima prvi angažovao ugledni domacin Korpak Maksim iz Naseobine Hrvaćani). Hmelj je u ono vrijeme bio tražen kao važna industrijska sirovina za proizvodnju piva, pa mu je i cijena bila iznimno visoka..."

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991. uredi

Apsolutna etnička većina:

  Srbi

[a]

  Hrvati
   ostali, neopredijeljeni i nepoznato

Relativna etnička većina:

  Srbi

[a]

  Hrvati
Nacionalni sastav stanovništva općine Prnjavor, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto ukupno Srbi Muslimani[a] Hrvati Jugoslaveni ostali
Babanovci 398 1 339 30 25 3
Brezik 304 186 91 0 0 27
Crkvena 721 720 0 0 0 1
Čivčije 374 358 1 2 13 0
Čorle 632 537 0 1 8 86
Doline 193 48 3 64 61 17
Donja Ilova 817 634 0 12 46 125
Donja Mravica 448 400 0 8 0 40
Donji Galjipovci 426 383 0 1 6 36
Donji Palačkovci 568 563 1 0 0 4
Donji Smrtići 672 660 0 5 0 7
Donji Štrpci 1,516 1,366 1 25 38 86
Donji Vijačani 1,700 1,637 0 30 22 11
Drenova 864 540 0 280 15 29
Gajevi 191 152 26 1 2 10
Galjipovci 400 4 393 0 1 2
Gornja Ilova 1,391 1,375 0 4 0 12
Gornja Mravica 782 748 0 5 5 24
Gornji Galjipovci 339 297 0 0 4 38
Gornji Palačkovci 1,235 1,192 3 6 22 12
Gornji Smrtići 1,443 1,422 0 4 6 11
Gornji Štrpci 1,356 1,322 0 4 17 13
Gornji Vijačani (dio nas. mjesta) 1,074 1,046 0 2 22 4
Grabik Ilova 839 815 0 1 1 22
Gusak 237 211 25 0 0 1
Hrvaćani 670 596 0 7 37 30
Husrpovci 305 289 0 0 14 2
Jadovica 93 92 0 0 0 1
Jasik 227 135 0 4 26 62
Karać 96 95 1 0 0 0
Kokori 606 604 0 1 1 0
Konjuhovci 1,451 293 879 38 49 192
Kremna 1,155 1,093 1 9 35 17
Kulaši 1,234 366 5 786 40 37
Lišnja 1,847 98 1,720 1 8 20
Lužani 179 119 6 17 10 27
Maćino Brdo 170 38 0 16 8 108
Mračaj 219 195 0 0 6 18
Mravica 548 58 461 5 15 9
Mujinci 260 239 0 0 19 2
Naseobina Babanovci 506 227 101 53 26 99
Naseobina Hrvaćani 140 25 0 5 13 97
Naseobina Lišnja 477 126 178 5 24 144
Novo Selo 168 163 0 0 1 4
Okolica 529 345 12 15 30 127
Orašje 363 357 0 0 1 5
Otpočivaljka 229 226 0 1 1 1
Paramije 289 273 0 0 8 8
Pečeneg Ilova 1,287 1,274 0 3 1 9
Popovići 951 929 0 2 16 4
Potočani 597 530 1 7 9 50
Prnjavor 8,104 3,891 2,345 219 926 723
Prosjek 476 423 0 1 27 25
Puraći 426 4 414 0 0 8
Ralutinac 94 70 0 8 0 16
Ratkovac 349 146 90 8 21 84
Skakavci 365 361 0 0 1 3
Šarinci 862 846 0 1 8 7
Šereg Ilova 449 428 0 0 7 14
Šibovska 249 237 0 1 10 1
Štivor 402 58 0 16 34 294
Velika Ilova 1,041 979 0 5 1 56
Vršani 722 663 46 2 10 1
ukupno 47,055 33,508 7,143 1,721 1,757 2,926


Napomene uredi

  1. ^ a b c d e f Naziv Muslimani za narod koristio se u SFRJ od 1974. godine. Od 1992. godine u Bosni i Hercegovini je prihvaćen naziv Bošnjaci.