Danica (mitologija)

Danica je istaknuti lik narodnog pjesništva i slavenske pretkršćanske mitologije, opažajno vezan za osvit (također i kao Jutrenjica). Jedini asteronim među češćim antroponimima, među kojima je potvrđena od 14. st. Danica je planet Venera pri svojem pojavljivanju na jutarnjem nebu. Venera se može vidjeti navečer oko vremena zalaza Sunca ili u zoru oko vremena izlaza Sunca (i s više od tri sata otklona od izlaska ili zalaska Sunca). Osim iznimnih nebeskih pojava može biti najsjajnije trajno nebesko svjetlilo nakon Sunca i Mjeseca, u društvu nebeskih tijela koja se mogu uočiti i danju, kao i uzrokovati sjenu.

Opažači neba iz vremena praslavenske mitologije nisu je povezivali s pojavljivanjem u vrijeme sutona (Večernja zvijezda ili Večernjača). U historiji je povezivanje ove dvije pojave za jedno tijelo Plinije pripisao Pitagori (N. h., II., 37). Podvajanje jutarnje i večernje pojave u prethistorijskih Egipćana je Bonu/Tiu-Nutiri, u drevnih Grka Fosforos/Esperos (spoznaja o jednom izvoru svjetla pretpostavlja se za kasno 7. ili 6. st. pr. K.), u Rimljana Lucifer/Vesperugo (u današnjem italijanskom folkloru Lucifero/Vespero), a kasnije se u rimskoj antici izdvaja dominantni naziv (Fosforos, Lucifer). Najkasnije od poznog 3. st. pr. K. u kineskoj je astronomiji s obje svoje pojave smatrana za jedno svjetlo. Prethistorijski Babilonci, Asirci, Hetiti i Grci su jutarnju pojavu ovog planeta vezivali za ratničke boginje, a njenu večernju pojavu za plodonosne boginje.