Délvidék
Délvidék ("južna zemlja" ili "južne teritorije") jest historijski politički termin koji se odnosi na različita područja u južnom dijelu onoga što je bila Kraljevina Ugarska.[1] U današnjoj upotrebi često se odnosi na Vojvodinu, autonomnu pokrajinu Srbije.
U srednjem vijeku, poput imena Alvidék ("donja zemlja") i Végvidék ("granična zemlja"), Délvidék se odnosi na mađarske županije (Verőce, Pozsega, Szerém, Bács, Torontál, Temes, Keve) i vazalne banovine (Macsó, Ózora, Só, Szörény) iza Dunava i Save.[1]
Do 18. i 19. vijeka, Délvidék odnosilo se samo na Bačku (Bácska) i Banat.[1] Nakon podjele Mađarske 1920, značenje je dodatno suženo samo na ona područja bivše Kraljevine Mađarske koja su bila pripojena novoformiranoj jugoslavenskoj državi.[1] U Drugom svjetskom ratu jugoslavenska područja okupirana i pripojena Mađarskoj (Bačka, dio Baranje, Međimurje i Prekmurje) u nekim su mađarskim izvorima nazivana "az anyaországhoz visszatért délvidéki területek" ("južne teritorije vraćene u matičnu zemlju"). Banat, podijeljen između Rumunije i Srbije pod njemačkom okupacijom, više se nije smatrao dijelom koncepta.
U današnjoj upotrebi, Délvidék ima nekoliko namjena. Može se odnositi na neprecizno definisano područje sjeverne panonske nizije Srbije, uključujući Vojvodinu, Beogradsku oblast i Mačvansku ravnicu, kao i istočnu Hrvatsku (Baranju i zapadni Srem). Ponekad se termin koristi (posebno iredentistički) u užem smislu Vojvodine, iako je u velikoj mjeri zamenjen Vajdašagom, mađarskim nazivom za Vojvodinu.[2] "Délvidék Mađari“ (délvidéki magyarok) može se odnositi na Mađare u Vojvodini ili, u širem smislu, i na vojvođanske Mađare i na Mađare u Hrvatskoj.
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ a b c d "Délvidék". Magyar Néprajzi Lexikon. Budapest: Akadémiai Kiadó, 1977–1982. Retrieved 25 December 2012. (in mađarski)
- ^ "Vajdaság". Magyar Néprajzi Lexikon. Budapest: Akadémiai Kiadó, 1977–1982. Retrieved 25 December 2012. (in mađarski)