Crkva svetog Roka u Trebimlji
Crkva svetog Roka u Trebimlјi jest rimokatolička crkva u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Smještena je u općini Ravno. Na sjednici održanoj 11. oktobra 2017. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević (predsjedavajući) i Radoje Vidović donijela je odluku da se ova crkva proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[1] Nacionalni spomenik čini katolička crkva i groblјe.
| Crkva svetog Roka u Trebimlјi | |
|---|---|
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Ravno |
| Religija | Rimokatoličanstvo |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Organizacijski status | Župna crkva |
| Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski tip | Crkva |
| Osnovano od strane | Trebinjsko-mrkanska biskupija |
| Smjer fasade | Sjeverozapad-jugoistok |
| Kamen temeljac | Početkom 17. stoljeća |
| Specifikacije | |
| Dužina | 10,85 m |
| Širina | 5,64 m |
| Toranj/-evi | Jedan, zvonik na preslicu |
| Materijali | Kamen |
Sveti Rok u katoličanstvu se smatra zaštitnikom od kuge, gube, rana, kolere, potom zaštitnikom invalida, hirurga, od bolesti životinja, posebno pasa, te je zaštitnik više od 30 mjesta u Hrvatskoj. Zaštitnik je i Subotice, Berega u Bačkoj, Carigrada i mnogih drugih mjesta. Po sv. Roku nazvan je jedan planinski vrh te tunel Sveti Rok na autoputu Zagreb–Split.
Historija
urediŽupna crkva u Trebimlјi spominje se u periodu od početka 17. do polovine 18. stolјeća. Znatno je oštećena u velikom zemljotresu 1667. Svodovi su popucali, krovne ploče popadale, tako da je krov prokišnjavao u znatnoj mjeri. Godine 1728. krov i svodovi bili su obrušeni, ostali su samo zidovi.
U izvorima iz 1751. navodi se da je crkvu u Trebimlјi obnovio trebinjsko-mrkanjski biskup Tudisić. Radikalno je obnovljena i 1825. Najvjerovatnije je da je tada promijenila svog starog zaštitnika i dobila novog, svetog Roka. U ratu u Bosni i Hercegovini bila je oštećena, ali je kasnije restaurirana.[1]
Opis
urediPrema arhitektonskim obilјežjima i prema konceptu prostorne organizacije, crkva svetog Roka pripada tipu jednobrodnih crkava s pravugaonom osnovom i istom takvom apsidom. Krov na lađi dvovodni je i prekriven kamenim pločama. Krov apside također je dvovodni i prekriven kamenim pločama, samo što je mnogo niži u odnosu na krov lađe. Vanjske dimenzije iznose 10,85 × 5,64 m (dužina mjerena s apsidom).
Zidana je od krupnih kamenih blokova visine 30 cm, kvalitetne obrade, vezanih krečnim malterom. Zidovi su s vanjske strane vidlјivi, fugirani, kao i kameni zidovi s unutrašnje strane.
Zvonik na preslicu, kao i zidovi crkve, građen je od pravilno klesanog kamena. Konstruktivno je izveden kao dio ulaznog zida, u jednoj arkadi na pravougaonom postolјu, s kamenim stupovima jednostavno profiliranih baza i kapitelima. Nad stupovima je izveden polukružni luk, iznad kojeg je postavlјen kameni križ.
Pod crkve, koji je ispod nivoa ulaznih vrata za 30 cm, popločan je kvadratnim kamenim pločama. Unutarašnjost je zasvođena bačvastim svodom, a lađa i apsida, koja je nešto niža, omalterisana je krečnim malterom, bez dekoracije. Osim glavnog, u crkvi su i dva bočna oltara. Oni imaju obzidane kamene podije, na kojima su postavlјene ploče skromnije obrade, na čijoj su sredini urezana manja kvadratna udublјenja. Crkva je osvijetlјena s više prozorskih otvora većih dimenzija.
Literatura
uredi- Marko Dragić, Sveti Rok u tradicijskoj katoličkoj baštini Hrvata, izvorni naučni rad, 2013.
Reference
uredi- ^ a b "Crkva Crkva svetog Roka" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala (PDF), 8. 10. 2018. Pristupljeno 24. 9. 2020.
