Crijevna resica

Crijevne resice su male izbočine nalik prstima koje se protežu u lumen tankog crijeva. Svaka je duga približno 0,5–1,6 mm (kod ljudi) i ima mnogo mikroresica (zvane vili), koje se projiciraju iz enterociti njegovog epitela, koji zajedno tvore prugastu ili četkastu granucu. Svaka od ovih mikrovila duga je oko 1 µm, otprilike 1.000 puta kraća od pojedine resice. Crijevne resice su mnogo manje od bilo kojeg kružnog nabora u crijevu.

Crijevna resica
Mikrografija sluznice tankog crijeva showing villi - top half of image. H&E stain
Presjek duodenumaa mačke X 60.
Detalji
DioZid tankog crijeva
SistemProbavni sistem
Identifikatori
Latinski'Villi intestinales'
TA98A05.6.01.011
TA22941
FMA15072 76464, 15072
Anatomska terminologija

Resice povećavaju unutrašnju površinu crijevnih zidova, čineći veću površinu za apsorpciju. Povećano upijajuće područje je korisno jer probavljeni hranjivi sastojci (uključujući monosaharide i aminokiseline) prelaze u polupropusne resice difuzijom, koja je efikasna samo na malim udaljenostima. Drugim riječima, povećana površina (u kontaktu sa tečnošću u lumenu) smanjuje prosječnu udaljenost koju prelaze molekule hranljivih sastojaka, pa se povećava efikasnost difuzije. Resice su povezane s krvnim sudovima, pa cirkulirajuća krv zatim odvodi te hranjive sastojke širom organizma.

Struktura

uredi

Mikroanatomija

uredi

Funkcija

uredi

Resice i mikrovili povećavaju crijevnu upijajuću površinu približno 30 puta, odnosno 600 puta, pružajući izuzetno efikasnu apsorpciju hranljivih sastojaka u crijevnom lumenu.[1]

Na površini su i enzimi (enterocitni probavni enzimi) za probavu. Kapilari resica sakupljaju aminokiseline i jednostavne šećere koje unose u krvotok. Lakteali (limfni kapilari) sakupljaju apsorbirane hilomikrone, koji su lipoproteini sastavljeni od triglicerida, holesterola i amfipatičkih proteina, te se kroz limfnu tečnost prenose u ostatak tijela. (Lakteali su limfni sudovi tankog crijeva koje apsorbiraju probavljene masti).

Resice su specijalizirane za apsorpciju u tankom crijevu jer imaju tanki zid, od jednog sloja ćelija, što omogućava kraći put difuzije. Imaju veliku površinu koja omogućava učinkovitiju apsorpciju masnih kiselina i glicerola u krvotok. Imaju bogatu opskrbu krvlju, kako bi održali gradijent koncentracije.[2]

Klinički značaj

uredi

Atrofija resica

uredi
 
Stadiji celijačne bolesti

Kod bolesti tankog crijeva, resice se mogu izravnati uslijed posljedica upale, a ponekad mogu i nestati. Ovo pogoršanje poznato je kao vilozna atrofija i često je obilježje celijakija.[3]

Dodatne slike

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Digestion: Digestive System, Enzymes, Absorption in the Small Intestine". Arhivirano s originala, 18. 11. 2016. Pristupljeno 30. 12. 2014.
  2. ^ "Causes". Coeliac UK (jezik: engleski). Pristupljeno 12. 7. 2020.

Dopunska literatura

uredi
  • C.W. Chan, Y.K. Leung and K.W. Chan (2014). "Microscopic anatomy of the vasculature of the human intestinal villus - a study with review". Eur J Anat, 18 (4): 291-301.