Centralna obavještajna agencija

američka obavještajna služba

Centralna obavještajna agencija (engleski: Central Intelligence Agency), poznatija po akronimu CIA, jedna je od američkih obavještajnih službi. Njen zadatak nije samo špijunaža, nabavka i analiza informacija o inostranim vladama, udruženjima i osobama, već i izvođenje tajnih operacija širom svijeta.

Centralna obavještajna agencija
DržavaNezavisno (komponenta Obavještajne zajednice)
Osnivanje18. septembar 1947.
SjedišteGeorge Bush centar za obavještajne službe
Langley, Virginia, SAD
38°57′07″N 77°08′46″W / 38.95194°N 77.14611°W / 38.95194; -77.14611
Zaposleni21.575 (procjena)
Budžet$15 milijardi (od 2013)[1][2][3]
Šef agencijeWilliam Joseph Burns, direktor
Veb-sajtwww.cia.gov

Za razliku od Federalnog istražnog biroa (FBI), koji je domaća sigurnosna služba, CIA nema funkciju provođenja zakona i službeno je uglavnom usredotočena na prikupljanje obavještajnih podataka u inozemstvu, sa samo ograničenom prikupljanjem obavještajnih podataka u zemlji.[4] CIA služi kao nacionalni menadžer za koordinaciju aktivnosti HUMINT-a širom američke obavještajne zajednice. Jedina je zakonski ovlaštena agencija za provođenje i nadgledanje tajnih radnji po nalogu predsjednika.[4][5][6][7] Stranopolitički utjecaj vrši kroz svoje taktičke podjele, poput Centra za posebne aktivnosti.[8] CIA je također imala ključnu ulogu u uspostavljanju obavještajnih službi u nekoliko savezničkih država SAD-a, poput njemačke BND. Također je pružila podršku mnogim stranim političkim grupama i vladama, uključujući planiranje, koordinaciju, obuku o mučenju, tehničku podršku, a bila je uključen i u nekoliko promjena režima, terorističkih napada i planiranih atentata na strane vođe.[1][9]

Od 2004. CIA se organiziuje pod direktorom Nacionalne obavještajne službe (DNI). Uprkos prenošenju nekih svojih ovlasti na DNI, CIA je porasla u veličini kao odgovor na napade 11. septembra. Godine 2013, The Washington Post izvijestio je da je u fiskalnoj 2010. CIA imala najveći budžet od svih IC agencija, premašujući prethodne procjene.[1][10]

CIA je sve više proširila svoju ulogu, uključujući tajne paravojne operacije.[1] Jedan od njenih najvećih odjela, Informativni operativni centar (IOC), službeno je preusmjerio fokus s protuterorizma na ofanzivnije cyber-operacije.[11]

Agencija je bila predmet mnogih kontroverzi, uključujući kršenje ljudskih prava, prisluškivanje i propagandu u zemlji, te navode o trgovini drogom. Također se pojavila u beletrističkim djelima, uključujući knjige, filmove i videoigre.

Direktor CIA-e George Tenet je svedočio pred jednim američkim kongresnim komitetom da je bombardiranje ambasade NR Kine u Beogradu bilo jedino bombardiranje tokom NATO-ovog bombardiranja SR Jugoslavije, koje je organizovala i rukovodila njegova agencija,[12] kao i da je CIA identifikovala pogrešne koordinate za jugoslavenski vojni cilj u istoj ulici.[13] Mediji su objavili da je CIA tokom 2021. evakuisala svog obavještajnog agenta koji je služio u Srbiji nakon što se sumnjalo da je žrtva neuroloških napada poznatih kao Havanski sindrom.[14]

Reference

uredi
  1. ^ a b c d Gellman, Barton; Miller, Greg (29. 8. 2013). "U.S. spy network's successes, failures and objectives detailed in 'black budget' summary". The Washington Post. Arhivirano s originala, 1. 9. 2013. Pristupljeno 29. 8. 2013.
  2. ^ Kopel, Dave (28. 7. 1997). "CIA Budget: An Unnecessary Secret". Cato Institute. Arhivirano s originala, 14. 2. 2021. Pristupljeno 15. 4. 2007.
  3. ^ "Cloak Over the CIA Budget". The Washington Post. 29. 11. 1999. Arhivirano s originala, 16. 9. 2018. Pristupljeno 4. 7. 2008 – preko Federation of American Scientists.
  4. ^ a b Aftergood, Steven (6. 10. 2011). "Secrecy News: Reducing Overclassification Through Accountability". Federation of American Scientists. Arhivirano s originala, 9. 10. 2011. Pristupljeno 3. 2. 2012.
  5. ^ Woodward, Bob (18. 11. 2001). "Secret CIA Units Playing Central Combat Role". The Washington Post. Arhivirano s originala, 14. 5. 2011. Pristupljeno 26. 2. 2012.
  6. ^ "World Leaders – Paraguay". Central Intelligence Agency. Arhivirano s originala, 28. 5. 2010. Pristupljeno 14. 4. 2011.
  7. ^ Eimer, Charlotte (28. 9. 2005). "Spotlight on US troops in Paraguay". BBC News. Arhivirano s originala, 19. 10. 2017. Pristupljeno 18. 4. 2011.
  8. ^ Phillips, Tom (23. 10. 2006). "Paraguay in a spin about Bush's alleged 100,000 acre hideaway". The Guardian. London. Arhivirano s originala, 24. 6. 2013. Pristupljeno 18. 4. 2011.
  9. ^ Greg Grandin (2011). The Last Colonial Massacre: Latin America in the Cold War Arhivirano 29. 7. 2019. na Wayback Machine. University of Chicago Press. p. 75 Arhivirano 9. 6. 2024. na Wayback Machine. ISBN 9780226306902.
  10. ^ Commission on the Roles and Capabilities of the United States Intelligence Community (1. 3. 1996). "Preparing for the 21st Century: An Appraisal of U.S. Intelligence. Chapter 13 – The Cost of Intelligence". Arhivirano s originala, 12. 12. 2018. Pristupljeno 5. 2. 2021.
  11. ^ Gellman, Barton; Nakashima, Ellen (3. 9. 2013). "U.S. spy agencies mounted 231 offensive cyber-operations in 2011, documents show". The Washington Post. Arhivirano s originala, 6. 1. 2018. Pristupljeno 5. 2. 2021.
  12. ^ Schmitt, Eric (23. 7. 1999). "In a Fatal Error, C.I.A. Picked a Bombing Target Only Once: The Chinese Embassy". New York Times. Arhivirano s originala, 3. 1. 2018. Pristupljeno 22. 10. 2009.
  13. ^ Tenet, George (22. 7. 1999). "DCI Statement on the Belgrade Chinese Embassy Bombing House Permanent Select Committee on Intelligence Open Hearing". Central Intelligence Agency. Arhivirano s originala, 13. 6. 2007. Pristupljeno 4. 10. 2006.
  14. ^ Strobel, Warren P. (28. 9. 2021). "Havana Syndrome Attacks Widen With CIA Officer's Evacuation From Serbia". The Wall Street Journal (jezik: engleski). ISSN 0099-9660. Arhivirano s originala, 9. 8. 2022. Pristupljeno 28. 9. 2021.

Vanjski linkovi

uredi