Fialina režuha
Fialina režuha (lat. Cardamine maritima Portenschl. ex DC. var. fialae (Fritsch K.) – sinonim C. fialae – je bosanskohercegovački endem iz porodice Brassicaceae (Cruciferae) – krstašice.[1]
Fialina režuha Cardamine maritima | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Tracheophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Brassicales |
Porodica | Brassicaceae |
Rod | Cardamine |
Vrsta | Cardamine maritima Port. |
Historija uredi
Ovu biljku je prvi uočio i prikupio F. Fiala, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, davnog maja 1892, a krajem 1896. poslao na reviziju u Botanicki muzej Univerziteta u Beču. Na osnovu raspoloživog materijala, K. Fritsch je da 1897. opisao novu vrstu, koju je imenovao u čast pronalazača: Cardamine fialae. Kasnijim istrafivanjem je ustanovljeno da je novoopisana vrsta tek varijetet dosta varijabilne vrste C. maritima Portenschl. ex. DC.
Opis uredi
Cardamine maritima je jednogodišnja biljka sa jakim žiličastim korijenom i uspravnim tankim, slabo razgranatim stabljikama. Na donjoj polovini su u purpurno-ljubicaste. Listovi imaju relativno dugu peteljku koja je u donjoj polovini ljubicasto nahukana. Oskudno dlakava i iste ili nesto veće dužine od plojke, koja je oskudno dlakava i perasto razdijeljena.
Čašica se sastoji iz 4 dlakava, okriljena lapa sa malim roščićem na vrhu. Cvjeta u aprilu i maju. Latice su duge oko 10–12 mm, snjezno bijele. U grotlu imaju žutu mrlju i dugim klincom (unguis). Lamina latice je obrnuto jajolika iii obrnuto srcasta.
Plodovi su pljosnate, svijetlosmeđe, gole komuške. Duge su 4–6 cm, a široke oko 1,5-2,00 (-2,5) mm. Otvaraju se pucanjem 2 zaklopca, koji pri vrhu imaju kljun dužine 10-12 (-15) mm. Peteljka ploda je duga oko 15 mm, sitno dlakava, a sadrži 4 kestenjasto-smeđe sjemenke. Pri vrhu su membranozno opnaste i svjetlije, a duge oko 5 mm, a široke oko 1,5 mm.
Ekologija i rasprostranjenje uredi
Raste u pukotinama raspucalih krečnjačkih stijena submediteranskog područja. Uglavnom uspijeva na suhom i plitkom skeletno-kamenitom zemljištu. Nalazi se pojedinačno iii u raštrkanim grupama u degradiranim šumama hrasta medunca i bjelograbića, kao i u šikarama, ali uvijek sjeni.
Ova biljka je bosanskohercegovački endem, sa arealom u Hercegovini.
Locus classicus: Hercegovina - Klobuk kod Vitine (Fritsch, K. 1897).
Reference uredi
- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.